"Nalazište algi na ulazu u Boku najveće je od dosad poznatih u ovom dijelu Jadrana (oko 2.000 kvadratnih metara) i nalazi se na dubini od 10 do 20 metara", izjavila je novinarima viši istraživač u kotorskom Institutu za biologiju mora Vesna Macić.
Raniji "zapat" kod Budve zahvatao je samo nekoliko kvadrata i tada su ronioci počupali alge i iznijeli je u plastičnim kesama, a potom je mjesto nasuto mješavinom plavog kamena i kreča i prekriveno specijalnom folijom.
Prema riječima Macićeve, ta mjera, međutim, nije dala dobre rezultate, jer je rast algi samo usporen.
Zasada na Mediteranu postoje neke ideje za primjenu hemijskih materija koje uništavaju ovu algu, poznatu kao "tumor Mediterana", ali se taj metod ne može primijeniti na veće površine.
"Postoje ideje i da se u naše more unese puž koji se ovom algom hrani u tropskim vodama, ali se ni to ovdje ne može primijeniti, jer ta vrsta puža nije prirodni stanovnik mediteranskih voda. Sve to znači da zasad ne postoji efikasan način za uništavanje ove alge koja je bezopsana za ljude, ali uništava živi svijet u moru“, rekla je Macić.
Pretpostavlja se da ovu algu donose morske struje, ali i brodovi, jer se alge pričvršćuju za kobilicu broda, lanac, konop ili sidro.
Budući da džikljaju geometrijskom progresijom i za dan narastu centimetar i nemaju prirodnih neprijatelja, veoma ih je teško uništiti.
Kolonija ove alge je svijetlozelene boje i, gledano odozgo, liči na mrežu. Ima puzajuće stabalce na kome rastu listići slični bobicama nezrelog grožđa.
Raste na svim vrstama morskog dna i može se naći na veoma malim, ali i na dubinama do 60 metara. Za ljude ne predstavlja nikakvu opasnost, čak ni u direktnom kontaktu.
Caulerpa racemosa u Mediteran je stigla iz Crvenog mora tridesetih godina prošlog vijeka, poslije prokopavanja Sueckog kanala.
Kolonije ove alge posebno su se razmnožile tek krajem prošlog vijeka s povećanjem pomorskog saobraćaja.
U Institutu za biologiju mora apeluju na ronioce, ribare i jedriličare da ih, u slučaju da primijete ovu algu, odmah obavijeste i da ne pokušavaju da je sami uklone, jer je dovoljno da samo djelić alge struja odnese pa da se proširi na drugom lokalitetu, prenosi Tanjug.
U oktobru, kada je biomasa ove alge najveća i najuočljivija, bit će štampana mapa sa dosad poznatim lokalitetima na kojima raste Caulerpa racemosa.
Valjda će to biti i prvi ozbiljniji korak na uništavanju ove alge koju nazivaju i ubicom, jer, proširujući se kao mreža, sprečava prodiranje svjetlosti i tako ne dozvoljava razvoj drugih organizama i uništava ih.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
