Iako su u nedjelju na referendumu odbili raniji prijedlog ušteda, Grci će sada, izgleda, pristati na još oštrije mjere štednje.
U najnovijem prijedlogu Grčka je zatražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila dugovanja do 2018. godine i najavila preispitivanje finansijskih ciljeva te restrukturisanje dugoročnog duga zemlje.
Atina je morala da popusti pred zahtjevima da se postupno smanje poreske olakšice za njena ostrva, koja su glavni izvor prihoda turističke industrije, a pristala je i na povećaju poreza za firme koje se bave brodovima.
Posljednja grčka ponuda sadrži smanjenje troškova za odbranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine, poput pirejske luke i regionalnih zračnih luka.
Grčka vlada pristaje i na povećanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane, kao i na "rezanje" dodatnih isplata za najsiromašnije penzionere, navodi "Independent".
"Ovo je vrlo slično planu od 26. juna koji je srušen na referendumu. Teško je shvatiti šta se referendumom postiglo osim izgubljenog vremena i dodatnih ekonomskih problema, navodi Duncan Weldon, novinar BBC-a.
U subotu se sastaju ministri finansija eurozone, a u nedjelju šefovi država ili vlada 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu. Nakon toga počinje samit čelnika svih 28 zemalja članica EU.
