Trgovce u EU muči radno vrijeme i bol u leđima

Prodavcima ipak najveća opasnost prijeti od višesatnog držanja tijela u istom položaju i bolesti koje to može da izazove. Pritisak je svuda u Evropi da prodavnice rade sve duže. Sindikati i dalje nemaju rješenje za to, kao ni za sve veći broj radnika u maloprodaji koji rade nepuno radno vrijeme i na ugovor na određeno. U studiji Mreže za praćenje uslova rada u EU (EWCO) objavljenoj 31. jula navodi se da je sektor maloprodaje ostvario značajan rast u proteklih 20 godina, a razlog je promjena strukture sektora, primjena novih tehnologija i izmjene zakona.

Sektor maloprodaje je stvorio preko 2,5 miliona novih radnih mjesta od 2001. do 2010. To je povećanje od 12% sa skoro 17 miliona zaposlenih 2001. na preko 19 miliona devet godina kasnije, a vrhunac je bio 2008. sa 19,5 miliona radnika u trgovini širom EU. Udio sektora maloprodaje u ukupnoj zaposlenosti EU porastao je sa 8,3% 2011. na 8,8% devet godina kasnije.

Velike kompanije apsolutno dominiraju sektorom na račun malih i srednjih preduzeća koja su nekada dominirala u većini zemalja. Posljedica toga je smanjenje broja samozaposlenih radnika i značajan skok u ponudi poslova sa pola radnog vremena i ugovora na određeno. Zato sektor više nije tako poželjan za zapošljavanje, osim za migrante, piše EurActiv.rs. Ove promjene, naročito nove tehnologije, stvorile su nova zanimanja koje zahtijevaju više znanja i vještina nego što je nekad imao običan prodavac, ali su i povećale rizike po zdravlje trgovaca, naročito kada je riječ o psihičkom zdravlju.

Sve se više radi prekovremeno, i u smjenama. Sindikati pokušavaju da ograniče fleksibilnost radnog vremena, ali i da smanje rizike od pljačkanja i utiču na poboljšanje zdravlja radnika. Kako se navodi u studiji, na zdravlje trgovaca u maloprodaji negativno utiče sve veća izloženost ružnom ponašanju mušterija kao što su verbalni napadi, nasilje i prijetnje. Sve to je kombinovano sa nesigurnošću radnog mjesta, nepredvidivim radnim vremenom i malom podrškom kolega.

Istraživanja su pokazala da je 83,1% radnika u maloprodaji reklo da su upoznati sa rizicima na poslu, a 86% je pokazalo zabrinutost za zdravlje i bezbjednost na poslu. Međutim, među rizicima na koje se zaposleni najviše žale su oni koji se odnos na kretanje. Preko 70% njih je prijavilo da bar pola radnog vremena ili stoji ili sjedi. Više od pola radnika u toku radnog vremena stalno pomjera ruke, a četvrtina njih ima ozbiljne fizičke napore dok radi. Studija je ustanovila da sve više rastu rizici koji se odnose na položaj tijela i tome su naročito izloženi radnici koji rade na određeno.

Između 2005. i 2010. radnici su sve više izloženi niskim temperaturama i buci, ali se smanjila izloženost duhanskom dimu zbog zabrane pušenja na poslu. U svim zemljama EU stalno se vodi debata o promjeni radnog vremena u trgovini. Dvije su uglavnom sporne tačke: uticaj na život radnika i konkurenciju između kompanija. U većini zemalja generalno postoji pritisak da se produži radno vrijeme prodavnica. Sindikati se obično protive povećanju fleksibilnosti i produženju radnog vremena, ali često su poraženi u toj borbi.