On je dobio tek nešto više od jedan posto glasova više od svoga ljevičarskog suparnika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Ovi podaci tek treba da budu verificirani ponovnim prebrojavanjem, kasnije ove sedmice.
Na izborima koji su privukli veliku pažnju u čitavom regionu, a posebno u Sjedinjenim Državama, birači su glasali za nasljednika dosadašnjeg šefa države Vicentea Foxa.
Glavni kandidati bili su Andres Manuel Lopez Obrador, ljevičar i bivši gradonačelnik Mexico Cityja, i Felipe Calderon, konzervativac, koji upozorava da bi ekonomska politika njegovog suparnika mogla dovesti do privrednih potresa.
Lopez Obrador se predstavlja kao spasilac sirotinje. Tvrdi da će mu prioritet biti borba protiv klasnih razlika u zemlji u kojoj polovina stanovnika živi s manje od pet dolara na dan. Njegov program predivđa i otvaranje nekoliko miliona novih radnih mjesta u Meksiku kako bi se zaustavilo masovno, mahom ilegalno iseljavanje u SAD.
Na drugoj strani, Felipe Calderon se predstavlja kao kandidat kontinuiteta. On je pozvao Meksikance da glasaju za ekonomsku politiku koja im je već donijela nisku stopu inflacije i stabilnu valutu.
Sam dan glasanja prošao je raltivno mirno, iako se na mnogim biračkim mjestima čekalo i po nekoliko sati. Predsjednički izbori u Meksiku su od velikog značaja ne samo za tu zemlju već i za čitav region. Razvoj događaja posebno pažljivo prate Sjedinjene Države, koje bi prvi put u neposrednom susjedstvu mogle imati vladu lijevog centra.
U posljednje vrijeme mnogo se priča o navodnome ljevičarskom valu koji je zapljusnuo Južnu Ameriku - od Brazila i predsjednika Lule, preko Venecuele Huga Chaveza do Bolivije Eva Moralesa.
Pojedini komentatori, međutim, javlja BBC, ukazuju da među predsjednicima ljevičarima u Južnoj Americi postoje značajne razlike. Oni ističu da ko god da postane novi predsjednik Meksika, neće imati izbora nego da tijesno sarađuje sa svojim moćnim sjevernim susjedom.
Svi vodeći kandidati su se još tokom kampanje obavezali da će sarađivati s Washingtonom u oblastima kao što su pogranična sigurnost, imigracijska politika i trgovinska razmjena.