Nakon Drugoga svjetskog rata to se zapravo desilo samo jednom - republikanci su pobijedili 1980., '84. i '88. Danas je ta stranka daleko od toga položaja a želja birača da provedu promjene je očigledna.
No, to ne znači kako je izvjesno da će se birači dogodine opredijeliti za demokrate, naprotiv. Očigledno je kako bi radije da u Bijelu kuću ne uđe republikanac, no kada počnu da porede konkretne kandidate, situacija uopće nije tako jasna.
Hillary Clinton djeluje kao da će osvojiti nominaciju Demokratske stranke, ali iako prednjači u toj utrci, s potencijalnim republikanskim kandidatima je izjednačena ili čak kaska iza njih. Zbog toga bi se demokrati ipak mogli opredijeliti za Baracka Obamu, koji je za petama gospođi Clinton.
U republikanskom taboru slika je još kompliciranija zbog navodnog liberalizma vodećeg kandidata Rudyja Giullianija kome republikanska baza nije baš naklonjena.
Kalkulacije bi mogao zakomplicirati i neki nezavisni kandidat poput gradonačelnika New Yorka Michaela Bloomberga.
Sve u svemu, smatra Guardian, dok se predsjednik George W. Bush priprema za posljednju punu godinu svoja dva žalosna mandata, prava bitka da mu se nađe nasljednik jedva da je i počela.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
