Svijet
0

Težiti postepenom postizanju kompromisa o Kosovu

FENA
U rješavanju pitanja Kosova potrebno je težiti postepenom postizanju kompromisa između Srba i Albanaca, jer bi ishitrena rješenja mogla izazvati negativne posljedice, ocijenili su u srijedu navečer učesnici na prezentaciji monografije "Jugoistočna Evropa u epohi kardinalnih promjena" u Institutu Evrope u Moskvi.

"Treba težiti postepenom pronalaženju kompromisa Srba i Albanaca", rekao je akademik Ruske akademije nauka i počasni direktor Instituta Vitalij Žurkin, dodajući da je Kosovo problem koji će biti u centru suprotstavljanja Rusije sa EU i SAD.

"Rusija je snažno založila svoj autoritet na međunarodnoj areni da treba podržati poziciju Srbije i dalje treba da drži svoju poziciju, jer bi u slučaju odstupanja to bila velika greška, kao što bi bila greška i 'razmjena' za, naprimjer, Južnu Osetiju, Iran ili bilo šta drugo", rekao je on.

Žurkin je rekao da bi, u slučaju davanja nezavisnosti Kosovu, to bila šesta "poludržavna" formacija u Evropi, ali da bi "bilo odlično" kada bi se Srbija "'raspadala' civilizovano još 100 godina poput Belgije".

Direktorica Centra za mediteransko-crnomorska istraživanja u Institutu i redaktorica predstavljene knjige, Ala Jazkova, istakla je da je dobrodošao svaki prijedlog koji "kosovsko pitanje" vodi ka kompromisu i "izvodi iz okvira u kojima može da ima ozbiljne posljedice".

"Dok ne bude pronađen kompromisni put za rješenje, konflikt će biti 'zamrznut' i to je jedina mogućnost za rješenje svih konflikata, jer iskustvo pokazuje da mali konflikt, mala lokalna iskra, može da dovede do velikog evropskog požara", rekla je ona Tanjugu.

Podsjećajući na slučaj sjevernog Kipra, koji je priznala jedino Turska, Jazkova je naglasila da bi u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosovo ostalo bez međunarodnog priznanja i ne bi bilo "punovrijedna država".

Ministar savjetnik u ambasadi Srbije, profesorica Jelica Kurjak, upozorila je da bi nezavisnost Kosova samo podstakla stvaranje "velike Albanije", od koje Albanci neće odustati.

"Plašim se da rješenje za pitanje Kosova ne otvori nova pitanja, koja bi bila bolna za region, Evropu i šire", rekla je ona, dodajući da bi "jedini način bio 'zamrzavanje' konflikta na pet do 10 godina".

Ističući da je "kosovski problem" najkomplikovaniji od početka krize u bivšoj Jugoslaviji i da pozicije strana isključuju postizanje kompromisa, direktor centra za istraživanje u moskovskom Institutu za međunarodnu ekonomiju i politiku Boris Šmeljov podsjetio je da su još 1989. godine Albanci najavili da će se u slučaju raspada SFRJ boriti za nezavisnost.

Šmeljov je ukazao da se negativne posljedice moguće nezavisnosti vide već sada, i da su "podigli glavu" u BiH a i da će Albanci u Makedoniji, u kojoj se već vrše podjele po etničkom principu, "tražiti svoja prava".

Monografija u izdanju kuće "Cio svijet" (Ves mir) predstavlja dio višetomne serije Instituta Evrope "Stari svijet - nova vremena", i u njoj se analizira unutrašnja i vanjska politika zemalja jugoistočne Evrope za proteklih petnaest godina i uloga i mjesto regiona u Evropi i svijetu.

Posebna poglavlja posvećena su analizi sistemskih preobražaja zemalja i njihovog odnosa sa Rusijom, a posebno mjesto zauzima procjena perspektive rješavanja problema regiona u kontekstu saradnje sa OSCE-om, Evropskom unijom i NATO-om.

Među autorima nove knjige su poznati ruski i strani naučnici i mladi specijalisti - saradnik Instituta Pavel Kandelj, predavač na Fakultetu za međunarodne odnose Aleksandar Ritov, profesor Akademije za vanjsku trgovinu Leonid Hodov, profesor Univerziteta u Bolonji Bjankini Stefano i profesor Univerziteta u Peruđi Milica Uvalić.