{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svjetski dan zaštite okoliŠa, 5. juni - "Ne napuštajmo sušna područja"

F
5.6.2006. u 14:47
0
0
Svjetski dan zaštite okoliŠa, 5. juni - "Ne napuštajmo sušna područja"
0
Svjetski dan zaštite okoliŠa, 5. juni - "Ne napuštajmo sušna područja"
Svjetski dan zaštite okoliša, 5. juni, ove se godine obilježava pod sloganom "Ne napuštajmo sušna područja", a posvećen je "Pustinjama i dezertifikaciji".
Slogan naglašava važnost zaštite sušnih područja, koja se prostiru na više od 40 posto Zemljine površine i koja su dom za trećinu socijalno osjetljivijeg svjetskog stanovništva.

Međunarodna proslava Svjetskog dana zaštite okoliša ove će se godine prvi put održati u Sjevernoj Africi, u Alžiru.

Dan zaštite okoliša proslavlja se na obljetnicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu 1972. u Stockholmu, na kojoj je prihvaćen Program zaštite okoliša UN-a (UNEP). Proslavom se nastoji uključiti pojedince da svojim djelovanjem pridonose održivu razvoju i zaštiti okoliša, posebno u osvješćivanju javnosti o ugroženosti okoliša.

Svjetski dan zaštite okoliša smatra se jednim od najvažnijih događaja koji se tiču zaštite okoliša, a obilježava se u više od 100 zemalja. Tim događajem upozorava se na neke od oblika kako ljudi svojim djelovanjem ugrožavaju planet Zemlju te da trebaju hitno mijenjati stajališta i ponašanje, a služi i za poticanje političkih i društvenih akcija.

Obilježavanjem toga dana UN nastoji usmjeriti lokalnu, državnu, regionalnu i globalnu pozornost na okoliš.

Dezertifikacija, tj. širenje pustinjskog okoliša u sušna ili polusušna područja, uzrokovano je promjenama klime, ljudskim utjecajem ili jednim i drugim. To je proces svjetskih razmjera koji u ugroženim područjima razara ekosustave, a obuhvaća oko dvije trećine zemlje na svijetu i trećinu sveukupne Zemljine površine, na kojoj živi milijarda ljudi.

Opća svijest o dezertifikaciji porasla je za jake suše u Sahelu u Africi (1968.-1973.), koja je ubrzala širenje saharske pustinje prema jugu, a u Africi, Aziji i Australiji uvelike je i posljedica ljudskih djelatnosti: sječe rastinja za gorivo i gradnju nastamba te ispaše i raščišćavanja prostora za pašnjake ili obradbu tla. Uklanjanjem autohtonog rastinja znatno se povećava ranjivost tla na
eroziju.

Po podacima UN-a procesi dezertifikacije diljem svijeta uklanjaju iz proizvodnje približno šest milijuna hektara tla na godinu. Bitan dio količine ugljika koji se nalazi u vegetaciji suhih područja smanjuje se, a razaranje tla snažno utječe na ciklus ugljika i učinak staklenika. Dezertifikacijom se ubrzano smanjuju i zalihe svježe vode, snižavaju vodostaji tekućica i razina podzemnih voda te pospješuje slanost tla.

Smatra se da regulirana upotreba prirodnih površina i drvnih zaliha, sađenje višegodišnjih biljaka u poljoprivrednim zonama te šira upotreba sunčeve energije s pomoću solarnih ćelija u područjima s jačim osunčivanjem mogu stabilizirati tlo. Procjene godišnjih gubitaka uzrokovanih dezertifikacijom kreću se u svijetu iznad 40 milijarda dolara.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: