Svjetska banka: Starenje društva nameće rizik od ozbiljnih ekonomskih posljedica

To može ugroziti ekonomski napredak regije, ukoliko se reforme penzionog i sistema zdravstvene zaštite ne provedu adekvatno i ukoliko se ne donesu politike za predstavljanje rasta produktivnosti, pokazalo je novo istraživanje Svjetske banke.

Širom svijeta, starenje društava nameće rizik od ozbiljnih ekonomskih posljedica. Ipak, prema izvještaju Svjetske banke, istočna Evropa i bivši Sovjetski savez, koje čini oko 27 zemalja od Rusije do Albanije, je jedina regija u svijetu koja se suočava s kombiniranim izazovima brzog starenja, relativno siromašnog stanovništva i nepotpune tranzicije na zrelu tržišnu ekonomiju.

Za ove zemlje problem je otežan njihovom potrebom za istovremenim ubrzanjem njihove ekonomske tranzicije i hitnim provođenjem dugoročnih reformi za rješavanje demografskih posljedica, kaže se u izvještaju Svjetske banke.

“Bogatije i razvijenije zemlje poput Francuske, Italije i Japana su u mnogo boljem položaju za suočavanje s izazovima starenja od zemalja istočne Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza,” objašnjava Arup Banerji, rukovodilac ekonomike humanog razvoja u Svjetskoj banci i koautor izvještaja.

Nijedna zemlja koja stari, kako se navodi u izvještaju, nije toliko siromašna kao Gruzija. Uz bruto nacionalni prihod po stanovniku od tek nešto više od 1.000 američkih dolara, predviđa se da će tokom naredne dvije decenije izgubiti gotovo polovinu svog stanovništva.

Do 2025. između jedne petine i jedne četvrtine stanovništva u devet zemalja istočne Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza, od Azerbejdžana do Slovačke bit će starije od 65 godina. U 2025. godini više od jedne petine Bugara će imati više od 65 godina. Prosječno star Slaven će imati 47 godina, što spada među najstarije grupacije na svijetu.