Svilanović: Što prije status kandidata i početak pregovora za sve zemlje zapadnog Balkana
"Evropska unija je posljednjih godina upotpunila politiku uvjetovanja politikom angažiranja prema svim zemljama regije i to treba nastaviti", izjavio je Svilanović, bivši ministar vanjskih poslova Srbije na međunarodnoj konferenciji "Ljubljanska agenda za novu fazu u Procesu stabilizacije i pridruživanja" u Beogradu.
Odluka da sa zemljama zapadnog Balkana budu potpisani sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je bila dobra, ocijenio je Svilanović, na okruglom stolu posvećenom regionalnoj saradnji i evropskim integracijama, ali "sada sve zemlje treba da postanu kandidati i da počnu pregovore o članstvu".
Ti pregovori potom mogu napredovati različitim tempom, istakao je Svilanović drugog dana konferencije koju su u beogradskom Sava centru organizirali Evropski pokret u Srbiji i njemačka fondacija "Friedrich Ebert".
Svilanović je objasnio da je u Hrvatskoj otpočinjanje pregovora o članstvu u EU rezultiralo energičnijim provođenjem reformi, dok je u Makedoniju, koja je odavno dobila status kandidata, odgađanje pregovora dovelo do stagnacije u reformskom procesu.
Sa spomenutom idejom složio se i šef odsjeka za planiranje u talijanskom ministarstvu vanjskih poslova Maurizio Massari, koji smatra da regionalnu saradnju treba vezati za SSP, uz kandidaturu i početak pregovora - tzv. "SSP ++"
Bilo bi korisno da Evropska unija za zemlje koje su potpisale SSP organizira samit na kome bi bila lansirana politika "SSP + +“, rekao je Massari, svojevremeni šef misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u Beogradu, a to bi, kako je dodao, "mogao biti i zvaničan prijedlog za francusko predsjedavanje EU", javio je Tanjug.
Profesorica ekonomije na univerzitetu političkih nauka u Peruđi Milica Uvalić ocijenila je da je inicijativa da sve zemlje zapadnog Balkana dobiju status kandidata "korisna" i dodala da bi trebalo precizirati vremenske okvire za novo proširenje EU do 2013.
"Poticaji koje EU šalje regiji treba da budu jači", ocijenila je Uvalić.
Ona je podsjetila da poslije jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova na regionalnu stabilnost utječu jake političke tenzije, a da je ključ za stabilnost u regiji Srbija kao najveća zemlja regije.
"Međutim, njena sadašnja strategija je skupa i Beograd to sebi ne može da priušti" rekla je Uvalić, koja smatra da će Srbija, "ukoliko bude insistirala na Kosovu, platiti još veću cijenu".
Međutim, Uvalić smatra da "izlazna strategija nije samo u rukama Srbije" već i međunarodne zajednice.
"Suviše stroga politika uvjetovanja je kontraproduktivna", ocijenila je profesorica, što se, po njoj, posebno odnosi na uvjetovanje napretka Srbije izručenjem Ratka Mladića, jer to "ne zavisi samo od političke volje nego i kapaciteta odnosno mogućnosti".
Učesnici okruglog stola su ocijenili kako je regionalna saradnja u poslije sukoba 1990-ih inicirana "kao zahtjev spolja", odnosno uvjet koji regiji postavlja EU, potom je postala navika, da bi se vremenom uvidjelo da od toga ima i dobrobiti,
"Ipak, svijest o dobrobiti saradnje još uvijek postoji samo u krugu elite, političke, ekonomske i društvene, i ne dodiruje obične građane", istakla je ministrica savjetnica u ambasadi Hrvatske u Beogradu Romana Vlahutin.
Prema Vlahutin, "idealna saradnja u regiki bi značila solidarnost sa onima kojima trenutno ide lošije ili pomoć u rješavanju problema, a za to je potrebna politička zrelost."
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
