Svijet se izvlači iz krize, finansijske i ekonomske, ali suočavamo se s drugim rizicima i burnim promjenama, rekao je Zoellick na konferenciji za tisak povodom početka proljetnog zasjedanja Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (IMF).
Kao rizike, on je naveo visoke i nepostojane cijene hrane, visoke cijene goriva koje utječu na cijene hranu i preko njih na stabilnost, zatim politička previranja na Srednjem istoku i u Obali Slonovače, prirodne katastrofe, rast inflacije u ekonomijama u usponu i problem dugova u Evropi.
"Ovo nije vrijeme za spokoj, niti za okretanje leđa međunarodnoj saradnji. Svijetu je potreban multilateralizam koji funkcionira", istakao je Zoellick, prenosi AFP.
Ocijenio je da iako ekonomisti često pridaju manji značaj kratkoročnoj zaposlenosti, treba biti manje alergičan na načine na koji ljudi rade i pružiti im mogućnost da doprinesu svojim porodicama i zemljama.
Postoje načini da se brzo poboljša otvaranje radnih mjesta i istovremeno podrži njihov rast na duži rok, kazao je predsjednik WB-a. On je podsjetio da u svijetu postoji oko milijardu pothranjenih, kojima se svakih 68 sekundi pridruži još jedan čovjek.
"Siromašni trpe više i sve je više siromašnih koji trpe. Postavili smo akcijski plan kojim bi se pomogla zaštita siromašnih od nestabilnosti cijena hrane i potaknula proizvodnja koja bi pružila bolju sigurnost u opskrbi hranom", dodao je Zoellick.
Prema upravo objavljenim podacima Svjetske banke, cijene hrane u svijetu, dijelom i zbog poskupljenja goriva, sada su 36 posto više nego prije godinu dana i ostaju nestabilne, povećavajući siromaštvo.
Prema istim podacima, još 10 posto rasta svjetskih cijena dovelo bi još 10 milijuna ljudi ispod linije krajnjeg siromaštva, od 1,25 dolara dnevno, a povećanje od 30 posto dovelo bi do još 34 miliona krajnje siromašnih.
Od juna prošle godine 44 miliona ljudi je bačeno u siromaštvo zbog poskupljenja. Svjetska banka procjenjuje da u svijetu oko 1,2 milijarde ljudi živi s manje od 1,25 dolara dnevno.
Indeks cijena WB-a, koji mjeri cijene u svijetu, sada je 36 posto iznad prošlogodišnjeg i približava se najvišem nivou iz 2008. godine. Najviše su skočile cijene kukuruza (74 posto), pšenice (69 posto), soje (36 posto) i šećera (21 posto).
U mnogim zemljama cijene povrća, mesa, voća i ulja nastavljaju rasti i mogu ugroziti prehranu siromašnih.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
