{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svakodnevna kršenja ljudskih prava u BiH

F
19.5.2015. u 13:02
0
10
Svakodnevna kršenja ljudskih prava u BiH
0
Svakodnevna kršenja ljudskih prava u BiH
Foto: FENA
Instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine u 2014. godini obratilo se 13.178 građana, a postupci su vođeni po 4.672 žalbe, odnosno slučaja u kojima je procijenjeno da je došlo do kršenja ljudskih prava, dok je ukupno u radu bilo 4.737 žalbi, uključujući i one iz prethodnog perioda. Ombudsmeni su, u vezi s tim uputili 326 preporuka nadležnim organima i institucijama.
Podaci su to iz Godišnjeg izvješata Institucije ombudsmena BiH za 2014. godinu, koji je predstavljen danas u Sarajevu.

Kako je na pres-konferenciji kazao ombudsman BiH Ljubomir Sandić, najveći broj žalbi i kršenja ljudskih prava bio je u oblastima građanskih i političkih prava, ekonomsko-socijalnih i kulturnih prava, prava djece, prava osoba s invaliditetom, prava manjina i osoba lišenih slobode.

Podsjetio je da je u 2014. godini posebna pažnja bila usmjerena na sprečavanju svih oblika diskriminacije u vezi sa čime je evidentirano 230 žalbi, što je za 16,6 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Inače, najveći broj žalbi odnosio se na kazneno-popravne ustanove, organe i tijela koji se bave pitanjima invalidskog i penzijskog osiguranja, te upravne organe, prevashodno općinske organe vlasti, kao i na pravosudne institucije.

Sandić navodi da su u prethodnoj godini sačinjeni specijalni izvještaji i to u oblastima prava djece, nacionalnih manjina i u vezi s osobama lišenim slobode, te da su Ombudsmeni BiH podnijeli određeni broj inicijativa za donošenje odgovarajućih zakona, odnosno izmjena i dopuna propisa.

Ombudsmen BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da nepostojanje sveobuhvatnog pristupa ljudskim pravima u BiH rezultira stalnim trendom rasta kršenja ljudskih prava i neizvršavanja međunarodnih obaveza BiH, "a indikator za potonje je povećan broj preporuka koje UN-tijela upućuju vlastima BiH".

U prilog ovoj ocjeni, navela je da institucije koje se bave ljudskim pravima u BiH imaju, prije svega, reaktivni pristup, odnosno reagiraju na žalbe građana, te da je manje zastupljen proaktivni pristup radi preveniranja kršenja ljudskih prava, putem edukacije i drugih sadržaja.

Džumhur, nadalje, navodi da u 2014. godini na svim nivoima vlasti u BiH nije zabilježen značajniji trend donošenja zakona koji bi se odnosili na usklađivanje s međunarodnim obavezama, a tiču se pitanja prevencije torture u ustanovama gdje se vrši zadržavanje osoba, kao i "govora mržnje".

Vladavina zakona, kako je kazala, podrazumijeva efikasne institucije, prije svega institucije koje nadziru provođenje zakona, odnosno inspekcijske organe na svim nivoima vlasti.

Usto, uočen je i stalni trend politizacije obrazovnih i zdravstvenih ustanova, što je posebno izraženo putem imenovanja upravljačkih i nadzornih tijela.

Ombudsmen Nives Jukić ukazala je na zakonsku obavezu Institucije ombudsmena u vezi s podnošenjem posebnog izvještaja o pojavnim oblicima diskriminacije u BiH, a u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije.

Naglasila je da je u toj oblasti u protekloj godini registrirano 230 žalbi, što, prema ocjeni Ombudsmena, ne odgovara stvarnom obimu diskriminiacije prisutne u BiH, a s obzirom na to da građani ne prijavljuju sve slučajeve, usljed nepovjerenja u institucije i percepcije da se ništa neće promijeniti, odnosno zbog straha od posljedica.

Najveći broj žalbi u ovom segmentu odnosi se na mobing kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu, a slijede žalbe na diskriminaciju na temelju društvenog položaja i spola, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla i diskriminaciju na temelju obrazovanja.

Jukić ističe da su u vezi s tim u 2014. godini izdate 42 preporuke, od čega je svega 17 realizirano u cijelosti.

Po njenim riječima, osim za mobing, primijećen je i trend blagog povećanja broja žalbi koje se odnose na diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije (LGBT populacija), kao i predmeta koji se odnose na govor mržnje.

Inače, u Godišnjem izvještaju Ombudsmeni ukazuju na stepen izvršavanja obaveza primjene i poštivanja ljudskih prava od organa vlasti na svim nivoima.

Ombudsmeni BiH su u skladu s odredbama Zakona o Ombudsmenu BiH dužni svake godine dostaviti rezultate svojih aktivnosti u izvještajnom periodu Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za 2014. kao i Godišnji izvještaj o pojavama diskriminacije je objavljen na web stranici Institucije www.ombudsmen.gov.ba

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: