Novi Lisabonski ugovor zamijenit će propali evropski ustav, koji nije uspio zaživjeti nakon što je odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
U novom ugovoru, koji uklanja institucionalne prepreke za proširenje i omogućava lakše funkcioniranje Unije, zadržana je bit rješenja iz propalog ustava, između ostalog uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a s dvoipogodišnjim mandatom, uvođenje funkcije visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji će ujedno biti potpredsjednik Evropske komisije, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.
Svečanost potpisivanja održat će se u lisabonskom samostanu Svetog Jeronima, a na njoj će biti prisutni šefovi država ili vlada svih zemalja članica te njihovi ministri vanjskih poslova.
Zbog insistiranja Portugala, koji u ovom polugodištu predsjedava Unijom, ugovor će se potpisati u Lisabonu, a zbog toga je decembarski samit skraćen na samo jedan dan i održat će se u petak, 14. decembra u Bruxellesu.
Osim što je izbačena riječ ustav, iz novog ugovora izbačeni su zastava i himna EU-a, simboli koji podsjećaju na državu. Novi ugovor rezultat je kompromisa između, s jedne strane, 18 zemalja koje su ratificirale evropski ustav, i onih koje su nakon referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj obustavile postupak njegove ratifikacije.
Taj kompromis bi trebalo da omogući brzu ratifikciju Lisabonskog ugovora u parlamentima država članica kako bi se izbjegla eventualna iznenađenja na referendumima.
Jedino je Irska obvezna organizirati referendum. Velika Britanija je tražila i dobila izuzeće iz pojačane suradnje na području pravosuđe i unutarnjih poslova te od Povelje o temeljnim pravima, a zahvaljujući tome izbjeći će raspisivanje referenduma.
Obrisi ugovora dogovoreni su na samitu EU-a u junu ove godine za vrijeme njemačkog predsjedništva. Na temelju toga dogovora na samitu u Lisabonu u oktobru ove godine usuglašen je tekst ugovora.
Najvažnija promjena koju donosi novi ugovor odnosi se na način odlučivanja u Evropskoj uniji. Uvodi se novi sustav dvostrukog odlučivanja, što znači da je odluka prihvaćena ako za nju glasa 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto građana Evropske unije.
Međutim, na zahtjev Poljske, sadašnji sustav odlučivanja ponderiranim glasovima ostaje na snazi do 2014. godine, a do 2017. godine ostaje mogućnost da se odlučuje na taj način ako to zatraži neka od zemalja članica. Nakon 2017. godine odlučivalo bi se samo dvostrukom većinom.
Druga velika novost je uvođenje funkcije predsjednika Evropskog vijeća na dvoipogodišnji mandat, umjesto sadašnjeg sustava rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva. Sustav rotirajućeg predsjedništva međutim ostaje kod ministarskih vijeća, osim kada je u pitanju Vijeće za opće i vanjske poslove kojim će predsjedavati visoki predstavnik za vanjsku politiku.
Također se uvodi i funkcija visokog predstavnika koji će ujedno biti i potpredsjednik Evropske komisije, a bit će zadužen za vođenje vanjske politike Unije. To je, prema propalom ustavu, prenosi Hina, trebalo da bude ministar vanjskih poslova EU-a, ali se na zahtjev Britanije odustalo od naziva ministar.
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
