Svijet
0

Sutra počinje suđenje Sadamu Huseinu

FENA
Sadam Husein
Sadam Husein
Specijalni irački sud će od sutra suditi zbačenom iračkom lideru Sadamu Huseinu, optuženom za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, kao i sedmorici njegovih najbližih saradnika, pored ostalog i zbog pogubljenja 143 šiitska seljaka 1982. godine i razaranje i uništenje imovine.

Početak suđenja je odgađan nekoliko puta, dok je sam slučaj privukao pažnju međunarodne javnosti.

Advokat Sadama Huseina je kazao da će zatražiti odgađanje suđenja kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za pripremu slučaja.

Ukoliko bivši irački lider i sedam njegovih suradnika budu proglašeni krivim, suočavaju se sa smrtnom kaznom.

Sadam Husein je označio nedavnu povijest Iraka, zemlje koju je uveo u rat protiv Irana, pokrenuo invaziju Kuvajta i izazvao dva oružana sukoba s međunarodnim koalicijama, od kojih je posljednji izazvao i njegov pad.

On je tako opravdao svoju reputaciju "svađalice", što je i značenje njegova imena na arapskom, i neuobičajenu sudbinu koja ga je dovela iz siromašne pokrajine na čelo države, a na kraju i u američke tamnice, piše agencija AFP.

Sadam Husein je vrlo mlad 1957. ušao u politiku, u dobi od 20 godina, ušavši u nacionalističku stranku Baas, koja sebe smatra začetnikom "arapskog ustanka".

Sadam je u politici doživio brz uspon, preuzevši prvo upravljanje strankom, a zatim 1979. i zemlje.

Tokom prvih godina njegove vladavine zemlja je napredovala uz pomoć prihoda od prodaje nafte i ambicioznih programa razvoja.

Irak je postao, djelomično zahvaljujući i ratu koji je vodio protiv Irana, arapska zemlja koja se uzimala za primjer.

"Irak se bori jednom, a gradi drugom rukom", često je govorio Sadam u svojim dugim govorima, a u zemlji su se masovno gradile autoceste, aerodromi, univerziteti i bolnice.

Milijarde dolara arapskog novca slijevale su se u Irak koji je tvrdio da vodi rat protiv "perzijskog neprijatelja kako bi zaštitio istočna vrata arapskog naroda od pokušaja Irana da izveze islamsku revoluciju".

Zapadni svijet, zabrinut zbog smjene iranskog šaha i islamskog aktivizma u Iranu, prodavao je oružje i vojnu opremu Iraku.

Ali ono što je Sadam svome narodu predstavljao kao laganu šetnju iračke vojske u Iranu pretvorilo se u dug i skup sukob koji je iscrpio zemlju. Kada je ajatolah Homeini 1988. prihvatio prekid vatre, koji je opisao kao "gorči od otrova", iračke državne blagajne bile su prazne.

Vojska Sadama Huseina je u augustu 1990., navodno zbog sukoba oko nafte, napala Kuvajt i u roku od nekoliko sati zauzela zemlju, ali i izazvala veliku svjetsku krizu koja je završila uspostavom velike koalicije pod vodstvom SAD-a, u kojoj je protiv Iraka bilo ujedinjeno 30 zemlja.

Ta je kriza podijelila i Arape. Egipatska i sirijska vojska sudjelovale su u koaliciji, koju su druge arapske zemlje optuživale tvrdeći da je usmjerena protiv "heroja iz Bagdada" koji se usudio Izrael napasti raketama.

Sadamova vojska, koja se smatrala petom po snazi na svijetu, u roku od nekoliko dana pometena je iz Kuvajta, a Sadamov režim bio je pred raspadom zbog ustanka šiitskog stanovništva na jugu zemlje.

Sadam Husein je u krvi ugušio tu pobunu, uz prešutni dogovor Amerikanaca, a Irak, sada već izložen oštrim međunarodnim embargom, bio je sve slabiji. Paralelno s time, sve su jači i pritisci protiv režima kojeg se optužuje da u tajnosti razvija oružja za masovna uništenja, koja međutim nikada nisu nađena.

SAD i Velika Britanija iskoristit će taj argument zabranjenog oružja kako bi u martu 2003. pokrenuli rat, koji je 9. aprila doveo do pada Sadamova režima. Sam diktator je u prvom trenutku pobjegao.

Američki vojnici uhapsili su Sadama Huseina 13. decembra iste godine u blizini Tikrita, njegova rodnog mjesta. Irački diktator nije pružao otpor pri hapšenju, a ponižavajuće slike njegova hapšenja obišle su svijet.