Suša prijeti bogatim zemljama

Jedno od njih je i južna Evropa. Da je ovaj trend već počeo svjedoče i suša i šumski požari širom Sredozemlja.

Najgore je u Španiji, koju naučnici u sljedećih nekoliko decenija vide kao djelimično pustinjsku zemlju.

Ministrica za zaštitu čovjekove okoline Christina Narbona upravo je obišla područja najpogođenija sušom. Ona ipak smatra da će Španija uspeti da pobijedi ovaj problem.

"Mijenjamo pristup resursima vode. Prije izvjesnog broja godina svi naši napori bili su usmjereni ka izgradnji velikih brana i skretanju vode iz velikih rijeka ka obradivim površinama. Međutim, prema najnovijoj evropskoj politici, neophodno je da se poboljša efikasnost potrošnje vode, prije svega prilikom navodnjavanja", saopćila je ministrica Narbona.

"Osamdeset posto potrošnje vode otpada na poljoprivredu. Jedan od najvećih izazova je da se ta potrošnja smanji, a da se paralelno, širom Sredozemlja, izrade pogoni za desalinizaciju vode. Sigurna sam da ćemo za 2-3 godine imati dovoljno vode u priobalnim područjima i da suše više neće biti", objasnila je ona.

Veliki dio potrošnje vode u Španiji otpada na turizam, a posebno na održavanje terena za golf, koji niču kao gljive, ali bez kiše.

Međutim, ministrica Christina Narbona ističe da je vlada u Madridu nemoćna da tako nešto spriječi, jer je to u nadležnosti regiona.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da je cijena vode u Španiji čak 30 puta niža nego u ostalim dijelovima Evropske unije.

"To moramo uraditi prije 2010. godine. Imamo tri godine da postepeno povećavamo cijenu vode, a to je teško kada je riječ o poljoprivrednicima. Oni su navikli na nisku cijenu vode i promjena će izazvati socijalne i političke probleme. Međutim, došlo je do važne promjene u evropskoj poljoprivrednoj politici. Obim poljoprivrede se smanjuje širom Španije, i to će svakako imati utjecaja. Suša će svakako dodatno ukazati na činjenicu da prioritet mora da postane upravljanje resursima vode, a ne samo povećavanje snabdijevanja", ocijenila je Narbona.

Situacija nije bolja ni u Francuskoj. Poljoprivrednik i sindikalista Jean-michel Delma uzgaja šljive na jugozapadu te zemlje. Nestašice vode su već uobičajene, ali Delma upozorava da su pašnjaci previše suhi da bi stoka mogla da se hrani, pa se već koriste zalihe sijena, koje se inače čuvaju za zimu.

"Sijena ima dovoljno, ali pošto koristimo zimske zalihe, počinjemo da čuvamo slamu za zimu. Žetva pšenice je ove godine za 3 posto manja. Berba grožđa za čak 20 posto. Ovo je već druga sušna godina. Veoma nam je teško. Tražili smo od ministra za poljoprivredu da nam dodijeli sredstva iz Fonda za vanredne situacije i prirodne katastrofe. Prvu ratu primit ćemo u septembru ili oktobru", rekao je.

Italijanski poljoprivrednici već upozoravaju da će šteta od suša u toj zemlji lako premašiti milijardu eura.

Međutim, visoke temperature nisu ovoga ljeta ograničene na pojas Sredozemlja.

Ovo ljeto uništilo je stereotip o Britaniji kao zemlji u kojoj gotovo svaki dan pada kiša, pa makar i nakratko. Na otoku, međutim, i zvanično vlada suša, javlja BBC.

"Nije toliko ozbiljno kao prilikom suše 1976. godine. Međutim, juli je bio najtopliji miesec u posliednjih 350 godina, otkako o tome postoje podaci u Britaniji. Primijetili smo promjenu u periodima i količinama padavina širom Evrope", objašnjava stručnjak za klimatske promjene Univerziteta u istočnoj Angliji David Weiner.

"Tokom godine ima više padavina nego ranije, ali se promijenilo doba godine kada kiše ima. Zimi padne mnogo više kiše nego prije i intenzitet pljuskova i oluja je mnogo jači. Ljeti padne manje kiše nego ranije, što je nedovoljno da bi se dopunili rezervoari. Klima se mijenja. Povećanje temperature povlači i više isparenja, što znači da će, i uz veće padavine, manje vode biti dostupno", ocijenio je on.