Najveći ikada održani protest protiv predsjednika Vladimira Putina u subotu u Moskvi, piše Financial Times, dan kasnije proširio se i na drugi po veličini ruski grad Sankt Peterburg, sa istim epilogom - intervencijom brojčano nadmoćne policije, nasiljem i hapšenjem stotina demonstranata.
Ruski analitičari predviđaju da bi sukob između Kremlja i razjedinjene opozicije, predvođene labavom koalicijom Druga Rusija, mogao samo da se pojača tokom godine, uoči predstojećih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, dok će nasiljem okončani protesti opoziciji možda donijeti poene u širim slojevima stanovništva.
To, prema njihovim riječima, posebno važi za inteligenciju, koja će zahvaljujući internetu i nezavisnim medijima uspjeti da sazna za ono što se tokom vikenda zbivalo, a što je nacionalna televizija, pod kontrolom Kremlja, praktično prešutjela, piše Financial Times.
Analizirajući zašto su protesti nejakog opozicijskog pokreta naišli na tako žestok odgovor vlasti, Daily Telegraph piše da Vladimiru Putinu ne preostaje drugo osim da pokaže čvrstu ruku ukoliko u svojoj zemlji ne želi reprizu ukrajinske narandžaste revolucije.
Nemilosrdnost ruskog predsjednika za Zapad otvara niz teških pitanja, piše list u uredničkom komentaru. Na prvom mjestu, Putinovo korištenje ekonomske snage za zastrašivanje susjeda govori nam da sebi ne smijemo dozvoliti ni najmanju zavisnost od ruskog gasa.
Drugo, tu je pitanje odnosa prema ruskim disidentima koji su utočište našli na britanskom tlu - hoće li nam preostati jedino da bespomoćno slegnemo ramenima ako Boris Berezovski sutra pogine u misterioznoj saobraćajnoj nesreći, pita se uvodničar Daily Telegrapha.
Iako nema dokaza da je Putin nalogodavac ubistava političkih protivnika, javno ih nije pretjerano osuđivao, jer mu odgovara opće saznanje da je za takve zločine sposoban.
Drugim riječima, nastavlja list, strah je jedino oružje kojim Putin barata u javnosti, kako kod kuće, tako i inozemstvu. S kakvom ćemo se strategijom prema tome postaviti, trebalo bi riješiti što prije, zaključuje Daily Telegraph.
Sunday Times ocjenjuje da je, poput kraja historije, kraj hladnog rata po svemu sudeći predstavljao puste želje. Hladni vjetrovi opet pušu preko stepe, perestrojka i glasnost su samo uspomene.
Predsjednik Putin se ne usteže kada se radi o gušenju opozicije. Pritom se mora priznati da nisu svi kritičari ruskog predsjednika bezgrešni borci za slobodu sa čistim demokratskim motivima, ali to ne znači da ono što govore nije istina, nastavlja Sunday Times.
Putin je naslijedio zemlju koja je imala nezavisan parlament, slobodnu štampu, zdravu političku opoziciju i pravedne izbore - to uglavnom više ne postoji - i na čelu je takozvane "rukovođene demokratije", u kojoj Kremlj upravlja pseudoopozicijom.
Oni koji više vole ne obraćati pažnju na unutarnje prilike u Rusiji, ili o njima razmišljati kao o prolaznima, ne smiju sebi dozvoliti da ignoriraju ponašanje Vladimira Putina na međunarodnoj sceni, ističe Sunday Times.
Iako ne udara cipelom po stolu, po ugledu na Hruščova, sve je spremniji da se postavi agresivno i čak se i ne trudi prikriti koliko prezire Evropsku uniju i NATO.
Okrutan je prema Čečenima i Ukrajincima, potpomaže iranski nuklearni program, a američke planove za odbrambeni štit koristi kao izgovor za povratak utrci u naoružanju.
Medvjed je ponovo isukao kandže i Zapad toga mora biti svjestan, zaključuje Sunday Times.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
