Zemlje NATO-a su se 2014. na samitu u Walesu obvezale da će zaustaviti stalni pad svojih vojnih rashoda i u idućih deset godina vratiti se na razinu od 2 posto BDP-a.
Jens Stoltenberg je ovaj novi poziv uputio nakon susreta s holandskim ministrom Markom Rutteom u Den Haagu i prije susreta na vrhu u Varšavi početkom jula. Holandija je već povećala izdvajanja kako bi pomogla da se otklone "aktualne prijetnje na istoku i na jugu" NATO-ovih granica, rekao je Rutte na konferenciji za novinare.
Holandija, čiji vojni budžet iznosi 7,5 milijardi eura, u 2016. je za odbranu izdvojila 220 miliona eura više. Do 2020. će povećati budžet za 345 miliona. Stoltenberg misli da NATO-ovi saveznici prvo moraju zaustaviti rezanje budžeta za oružane snage a onda postupno povećavati izdvajanje.
"Shvaćam da je teško povećati vojni budžet. Svi političari i većina ljudi s kojima se susrećem radije daju novac za zdravstvo, školstvo, infrastrukturu i mnoge druge sektore", rekao je generalni sekretar.
"No moramo ulagati i u vojni budžet jer je odbrana preduslov za sigurnost i jedina mogućnost da se osigura mir", istaknuo je. U povodu varšavskog samita članovi Saveza, zabrinuti zbog "veće agresivnosti Rusije na istoku" i "uzavrelosti i nestabilnosti na jugu", razgovarat će o različitim mogućnostima rješenja koje predlažu vojni stratezi kako bi razmjestili "više snaga u istočnim zemljama", rekao je Stoltenberg.
Odnosi Moskve i NATO-a nedavno su opet postali zategnuti zbog američkog proturaketnog štita koji se upravo postavlja u Rumuniji i u Poljskoj, kojim će zapovijedati NATO dok Savez počinje približavanje Evropskoj uniji, bez presedana, kako bi pomogao u rješavanju migrantske krize.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
