Svijet
0

Stanovništvo SAD-a povećano za 9,7 posto na 308,7 miliona

FENA
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Broj stanovnika SAD-a porastao je od 2000. godine za 9,7 posto, na 308.745.538 s 1. aprilom, što je najsporiji rast od 1940., prema podacima popisa stanovništva 2010. koje je u utorak objavio Nacionalni statistički ured u Washingtonu.

Savezne države na jugu i zapadu SAD-a nadmašile su druge regije po rastu broja stanovnika u posljednjih deset godina, pa će na račun država na sjeveroistoku i srednjem zapadu zemlje dobiti 11 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a, u kojem je 435 zastupnika.

Od broja stanovnika ovisi broj kongresmena svake savezne države u Predstavničkom domu, kao i broj njezinih elektora na predsjedničkim izborima (broj kongresmena + 2), pa će se rezultati novog popisa izravno odraziti na izbore 2012. Budući da su na gubitku države čije je elektorske glasove Barack Obama osvojio 2008., popis povećava izglede republikanaca 2012.

Popis stanovništva uvod je u bitku između demokrata i republikanaca oko preoblikovanja izbornih jedinica, u kojoj potonji imaju prednost zbog velikog uspjeha na kongresnim izborima održanim u novembru ove godine.

Rast populacije u SAD-u najviše je potaknut povećanjem broja stanovnika hispanoameričkog porijekla, koji se više naseljavaju na jugu i zapadu SAD-a, gdje je rast stanovništva bio 14,3 i 13,8 posto, dok je na srednjem zapadu i sjeveroistoku samo 3,2 posto.

Teksas, u kojem su Hispanici 36 posto stanovnika, najveći je dobitnik preraspodjele mjesta u Kongresu, sa četiri nova mjesta, dok su države Ohio i New York najveći gubitnici, s po dva mjesta manje.

Pored Teksasa, drugi dobitnici su Arizona, Florida, Georgia, Nevada, Južna Karolina, Utah i država Washington, s po jednim mjestom više. A po jednog kongresmena izgubit će Illinois, Iowa, Louisiana, Massachusetts, Michigan, Missouri, New Jersey i Pennsylvania.

Na izborima 2008. dvostruko više Hispanika je glasalo za Obamu nego za republikanskog kandidata, prema podacima Hispanoameričkog centra Pew u Washingtonu, pa se pravi učinak rasta stanovništva na nacionalnu politiku neće znati do utvrđivanja novih izbornih jedinica.

Podaci o broju stanovnika po državama bitni su i kod odluka o raspodjeli više od 400 milijardi dolara godišnjeg financiranja od savezne vlade.

Podaci objavljeni u utorak uključuju samo broj stanovnika, dok će podaci o rasi, etničkoj pripadnosti, sastavu kućanstava i druge informacije iz popisnog upitnika biti objavljivani postupno, počevši od februara.

Broj stanovnika ima najvažniji politički učinak, jer se nakon svakog popisa na kraju desetljeća mijenjaju granice izbornih jedinica, kako bi sve imale podjednak broj ljudi. Nakon popisa iz 2000. svaki američki kongresmen trebao je predstavljati oko 647.000 ljudi. Taj broj će sada rasti do 710.767, objavio je Nacionalni statistički ured.

Američka država s najviše stanovnika je Kalifornija (37.253.956), a najmanje ima Wyoming (563.626).

Država čije je stanovništvo brojčano najviše povećano od 2000. je Teksas, koji je sa 4.293.741 stanovnika više došao na 25.145.561 stanovnika. Država koja je imala postotno najveći porast je Nevada, s povećanjem populacije za 35 posto, na 2.700.551.

Stanovništvo SAD-a još uvijek raste relativno brže od ostalih razvijenih zemalja. Stanovništvo Francuske i Velike Britanije povećalo se za oko pet posto u proteklom desetljeću, dok je u Japanu broj stanovnika uglavnom isti, a u Njemačkoj opada. Stanovništvo Kine raslo je stopom od šest posto, a Kanade oko 10 posto.

Popis stanovništva SAD-a obuhvatio je sve koji su se nalazili u zemlji 1. aprila, ne samo državljane ili legalne doseljenike, s ciljem da se popiše što više ilegalnih doseljenika kojih je prema posljednjim procjenama oko 10,7 miliona, prenijela je Hina.

Popisni upitnik sa 10 pitanja poštom je upućen na adrese 134 miliona kućanstava, od čega je oko 74 posto kućanstava vratilo ispunjene upitnike, dok je oko dva milijuna angažiranih popisivača zakucalo na oko 50 milijuna vrata.