Anketirani građani su izrazili najveću zabrinutost u vezi sa sudbinom svojih radnih mjesta, oko troškova života, dostupnosti energije i stambenog prostora, kao i oko načina funkcioniranja administracije Unije, prenosi Reuters.
Istraživanje je obavljeno na više od 25.000 stanovnika EU-a, u maju i junu prošle godine, u vrijeme kada su statistički podaci govorili da gospodarstvo EU-a bilježi godišnji pad od pet posto.
Znatna većina anketiranih u 23 zemlje članice iskazala je nezadovoljstvo ekonomskom situacijom, a najnezadovoljniji su bili građani Latvije, Mađarske, Irske i Grčke.
Zadovoljstvo gospodarskom situacijom izrazili su samo anketirani u Danskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i na Kipru, s tim što je i to zadovoljstvo bilo samo umjereno.
Anketirani iz gotovo svih zemalja EU-a također su pretežno izrazili pesimizam u pogledu izgleda za 2010. godinu.
Uz to, većina anketiranih smatra da se opća situacija u EU-u pogoršala u odnosu na 2004. godinu, mada su mnogi izrazili zadovoljstvo životom na osobnom planu. Pritom, ne iznenađuje podatak da su najpozitivniji odgovori bilježeni u trima skandinavskim zemljama – Švedskoj, Finskoj i Danskoj.
Pozitivno mišljenje o osobnom životu često su imali i anketirani Nizozemci, a u nešto manjoj mjeri Kiprani i Belgijanci.
Najnegativnije su osobni život ocijenili stanovnici Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Grčke.
Anketari su pokušali procijeniti i stupanj očekivanog zadovoljstva u narednih 12 mjeseci među stanovnicima EU-a, na temelju odgovora da će život postati "bolji" ili "gori".
Mjerena na skali od - 100 do +100, prosječna očekivanja stanovnika EU-a izražena su s +10, što znači da se pretežno računa na poboljšanje životnih prilika, mada ne u znatnijoj mjeri.