Prirodne i ekološke katastrofe
0

Šta je Zemlja pretrpjela od 2010. godine

Pripremio: Nedžad Jamaković
Stravične slike Haitija
Prije 25 godina svijet je zadesila najveća nuklearna katastrofa kad je eksplodirao reaktor u nuklearnoj elektrani u Černobilu. Posljedice su bile katastrofalne, a i dan danas je pusta zona u krugu 30 km od elektrane. Prisjetit ćemo se velikih ekoloških i prirodnih katastrofa koje su zadesile Zemlju u prošloj i ovoj godini.

Zemljotres na Haitiju

Za manje od minut gotovo u potpunosti je 12. januara 2010. uništen centar glavnog grada Haitija Port-au-Princea. Stradali su i ostali gradovi u ovoj zemlji, a ova katastrofa odnijela je živote više od 316.000 ljudi. Haiti je siromašna zemlja od deset miliona stanovnika čije živote decenijama opterećuju siromaštvo, krvoproliće i politička nestabilnost, a zemljotres je zadao dodatni zastrašujući udarac.

U ionako siromašnom Haitiju, koji se još nije bio oporavio od tornada u 2009. godini, nakon zemljotresa je bez krova nad glavom ostalo više od 1,3 miliona ljudi. Haiti je zemlja koja nema mira od 1804. godine. Od tog perioda do danas na čelu Haitija bila su 54 predsjednika i gotovo svi su poubijani, smaknuti ili su izvršili samoubistvo, dok je svega 10 predsjednika odslužilo svoj mandat.

Vulkanska prašina s Islanda

Zbog oblaka pepela i prašine koji su u martu i aprilu 2010. izbačeni iz vulkana Eyjafjallajokull na Islandu diljem Evrope otkazano je nekoliko hiljada letova. Stotine hiljada putnika direktno je time pogođeno, a bili su zatvoreni aerodromi u Velikoj Britaniji, Irskoj, Danskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj... Otkazivani su i letovi za Aziju i Ameriku. Na islandu su zbog erupcije vulkana evakuisane stotine ljudi.

Ekološka katastrofa u Meksičkom zaljevu

Istjecanje nafte s platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu je najveća ekološka katastrofa u američkoj historiji. Deepwater Horizon je eksplodirao 20. aprila prošle godine, pri čemu je poginulo 11 radnika. Stručnjaci procjenjuju da bi se Zaljev trebao uveliko oporaviti od izlijevanja nafte do kraja 2012, međutim, mnogi opravdano sumnjaju u to.

Ne treba ni spominjati koliko je morskih životinja uništeno ovom katastrofom. Britanska kompanija British Petroleum, koja je odgovorna za nesreću, dosad je za 168.000 ljudi koji su pogođeni ovom katastrofom isplatila oko 3,3 milijarde dolara, a ukupno trebaju isplatiti 20 milijardi dolara za nastalu štetu.

Erupcije vulkana i zemljotresi u Indoneziji

Krajem oktobra i početkom novembra prošle godine poginulo je više od 100 osoba, a raseljeno je blizu 75.000 stanovnika nakon erupcija vulkana na planini Merapi, najopasnijeg vulkana u Indoneziji. Sredinom marta ove godine eruptirao je i indonežanski vulkan Maunt Korangetang na otoku Siau. Pritom je evakuisano 300 ljudi, a 40 ih je ostalo zarobljeno između dvije lave. Indonezija, koja leži na "Vatrenom prstenu", ima na desetine aktivnih vulkana, a na njenom su području česti i zemljotresi.

Više od stotinu ljudi smrtno je stradalo u zemljotresu i cunamiju koji su također krajem oktobra pogodili Indoneziju. Zemljotres snage 7,7 stepeni pogodio je 25. oktobra 2010. ostrva Mentavaj, zapadno od Sumatre, i pokrenuo talase visine tri metra koji su poplaviili deset sela. Veliki azisjki cunami iz 2004. godine, pokrenut pod uticajem zemljotresa snage 9,3 stepeni, ubio je najmanje 168 000 ljudi samo u Indoneziji.

Val vrućina i požari u Rusiji

Tokom ljeta 2010. val vrućina i šumski požari u Rusiji su usmrtili 56.000 ljudi. U 28 regija proglašeno je vanredno stanje, a požari su pričinili štetu od 15 milijardi dolara. Veliki broj ljudi je preminuo i od dima smoga koje su uzrokovali požari.

Zemljotres u Kini

Razoran je bio i zemljotres koji je pogodio Kinu 14. aprila 2010. Poginulo je 2.700 ljudi, a više od 12.000 ih je povrijeđeno, od čega oko 1.500 teško.

Zemljotres i cunami u Čileu

Više od 700 ljudi je poginulo, a na stotine hiljada ih je ostalo bez krova nad glavom nakon zemljotresa jakog 8,8 stepeni Richtera, a potom i cunamija koji su 27. februara pogodili Čile. Pomjeranje tektonskih ploča ispod okeana dovelo je do cunamija čiji su talasi pogodili obale Čilea, ali i skoro svih država Pacifika.

Poplave u Pakistanu i Australiji

Poplave u Pakistanu su također događaj koji je obilježio 2010. godinu. Poplave su počele početkom augusta, a voda je nanosila štetu duže od sedam sedmica. Poginulo je blizu 2.000 ljudi, a resaljeno je 20 miliona. Štete od poplava procijenjene su na 9,7 milijardi dolara. Desetine ljudi su poginule u poplavama koje su u januaru ove godine pogodile u Australije. Procijenjena je materijalna šteta od najmanje tri milijarde dolara, a australski zvaničnici su procijenili da im je to najskuplja prirodna katastrofa ikada. Poplave su donijele nevolje za više od 200.000 ljudi.

Zemljotres na Novom Zelandu

Zemljotres koji je 22. februara ove godine pogodio drugi po veličini grad na Novom Zelandu, Cristchurch, odnio je više od 160 života. Grad je razoren, a iseljeno je 70.000 ljudi, odnosno petina stanovništva.

Katastrofa u Japanu

Razorni zemljotres i cunami koji su 11. marta ove godine pogodili sjeveroistok i istok Japana ubili su više od 14.300 osoba, a 12.000 ih se vode kao nestale. Evakuisano je stanovništvo u krugu 20 km od nuklearne elektrane Fukushima, a stručnjaci još procjenjuju posljedice havarije ovog nuklearnog kompleksa. Prema nekim procjenama, gubici japanske ekonomije zbog prirodnih katastrofa mogli bi da budu veći od 300 milijardi dolara.

Prirodne katastrofe su u 2010. godini bile posebno razorne, sa oko 400.000 mrtvih i 130 milijardi dolara štete, što je puno više nego što je bio prosjek u posljednjih 30 godina.