Zauzvrat, preporučuje "Spiegel", Evropska unija bi mogla da stavi na "led" zahtjev da Srbija izruči preostale osumnjičene za ratne zločine, pa bi Beograd i Bruxelles mogli da se late ozbiljnih pregovora radi pune integracije Srbije u Evropsku uniju.
"Takvom razvoju situacije se nadaju mnogi zapadni diplomati, pa i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, tvrdi sedmičnik iz Hamburga, ocjenjujući da bi svaki drugi scenarij bio neprijatan - prije svega, za Njemačku, koja se "učvrstila kao glavni evropski igrač na Balkanu".
Teško, međutim, da će Beograd dobrovoljno pristati na otcjepljenje svoje južne pokrajine,ocjenjuje "Spiegel", jer Srbija danas "nastupa s velikim samopouzdanjem, pogotovu što iza sebe ima Rusiju".
"Valja podsjetiti na ono što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao februara ove godine na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, a što je promaklo većini posmatrača, čak i u Srbiji...
Putin je tada označio pitanje Kosova kao važno žarište sukoba Istoka i Zapada", podsjeća njemački sedmičnik, uz ocjenu da je to bio "početak nove balkanske krize".
''Od tada je Rusija ponovo postala važan politički igrač na Balkanu, a Srbija je u Moskvi dobila najbližeg saveznika'', piše list.
S druge strane, pak, američki predsjednik George Bush je kosovskim Albancima otvoreno obećao nezavisnost...
"S tako jasnim rusko-američkim suprotnostima, cijela regija je ponovo postala pozornica svjetske politike, a to ne stvara sigurnost'', naglašava ''Spiegel''.