Padu broja pušača pogodovala je zabrana pušenja na javnim mjestima, viši porezi, koji poskupljuju cigarete, ali i lijekovi koji pomažu s prestankom pušenja.
U godinu dana broj pušača smanjio se za pola posto. Službena brojka za prošlu godinu govori da 19,8 posto, odnosno 43,4 miliona odraslih Amerikanaca, još uvijek puši.
Pušenje u medicinskim troškovima (96 milijardi dolara) i padu produktivnosti (93 milijarde dolara) ukupno godišnje košta 193 milijarde dolara.
Epidemija pušenja u SAD-u počela je za vrijeme 1. svjetskog rata kada su vojnicima dijeljene cigarete, koje su se tada počele strojno proizvoditi, a 1964. godine, kada je provedeno prvo istraživanje, 42 posto Amerikanaca je pušilo.
Među Amerikancima najzagriženiji pušači su autohtoni američki narodi (34 posto) zatim bijelci (21 posto), crnci (20 posto), Hispanci (13 posto) i Azijati (10 posto).
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
