{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Sljedeća godina vrlo važna za proširenje EU-a"

F
9.12.2010. u 19:23
0
0
"Sljedeća godina vrlo važna za proširenje EU-a"
0
"Sljedeća godina vrlo važna za proširenje EU-a"
Stefan Fuele
Sljedeća godina bit će vrlo važna za proširenje EU-a i Evropska komisija očekuje dovršetak pregovora s jednom zemljom i nada se da će moći predložiti početak pregovora s nekim drugim zemljama, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu povjerenik za proširenje Stefan Fuele.
"Sljedeća, 2011., bit će vrlo bitna, očekujemo dovršetak pregovora s jednom zemljom i nadam se da će EK predložiti otvaranje pregovora s nekim zemljama", rekao je Fuele, koji je sudjelovao na konferenciji o evropskoj perspektivi zemalja jugoistočne Evrope.

U organizaciji nevladine udruge "Friends of Europe" i fondacije Konrad Adenuer, održana je konferencija na kojoj je sudjelovalo više čelnika iz regije, među njima bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, premijeri Srbije i Crne Gore Mirko Cvetković i Milo Đukanović, potpredsjednik makedonske vlade Vasko Naumovski. Uz Fuelea, s evropske strane sudjelovali su i zastupnici Evropskog parlamenta Doris Pack, Eduard Kukan i Gunnar Hoekmark.

Fuele je ponovio da je Hrvatska u završnici pregovora, prenijela je Hina. Ostale zemlje u njezinom susjedstvu još nisu počele pristupne pregovore, a neke od njih nemaju ni kandidatski status.

Povjerenik je poručio kako zemlje koje ulaze treba da budu sto posto spremne za članstvo i EU više ne zahtijeva samo zakonodavno usklađivanje nego i dokaze da se prihvaćeno zakonodavstvo i provodi, da ima stvarne učinke. Podsjetio je na važnost regionalne suradnje i poručio da otvorena bilateralna pitanja ne treba donositi za pregovarački stol, jer onda nužno "nastaje zastoj".

Bakir Izetbegović je rekao da je Bosna i Hercegovina "središnja tačka u kojoj se raspleću balkanski čvorovi", dodavši da raznolikosti u regiji mogu egzistirati zajedno. Osudio je "dezintegracijske procese", spomenuvši da se "traži stvaranje novih entiteta" i da se "spominje dezintegracija BiH".

Kao ključan izazov za svoju zemlju istaknuo je ustavne reforme "kako bi BiH mogla normalno funkcionirati bez ureda visokog predstavnika". Također je pozvao da se pomogne gospodarski razvoj kako bi se "zaposlili ljudi jer dokoni ljudi koji nemaju što raditi stvaraju probleme".

Srbijanski premijer Mirko Cvetković je rekao kako očekuje da će njegova zemlja potkraj sljedeće godine dobiti kandidatski status i datum za početak pregovora.

Milo Đukanović je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je Evropska komisija preporučila da se Crnoj Gori dodijeli kandidatski status, ali je dodao da bi bio još zadovoljniji da je preporučeno i otvorenje pristupnih pregovora. Kandidatski status je pasivna pozicija, a pristupni pregovori tjeraju cijelo društvo i institucije da se mijenjaju na bolje, rekao je Đukanović, upozorivši da bi se trebalo dogoditi da "makedonski presedan postane evropska praksa".

Makedonija ima kandidatski status još od decembra 2005., ali još nije počela pristupne pregovore zbog grčke blokade.

Doris Pack je pozvala sve zemlje da budu uporne u reformama usprkos tome što u nekim članicama nema previše želje za proširenjem, jer "umor od proširenja doista postoji". "Ispunjavajte svoje obaveze jer se uvijek možete osloniti na Solunsku agendu, to je prihvaćeni dokument, a 'pacta sund servanda'", rekla je Pack.

Evropski čelnici su na samitu u junu 2003. u Solunu prihvatili zaključke u kojima je navedeno da "sve zemlja zapadnog Balkana imaju perspektivu".

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: