{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Skrivena pandemija hara svijetom

S
25.6.2007. u 12:04
0
0
Skrivena pandemija hara svijetom
0
Skrivena pandemija hara svijetom
Dok je u posljednjih pet godina epidemija ptičije gripe ubila 186 osoba, u isto vrijeme postoji još jedna manje poznata pošast koja je osakatila ili ubila milione ljudi i dovela do velikih ekonomskih gubitaka. Kao kod svake opasne pandemije i ova ignoriše državne granice i eksplodira na različitim mjestima u različito vrijeme.
Za razliku od ptičije gripe, ovu pandemiju ne izaziva virus koji se prenosi sa jedne vrste na drugu. Nju su stvorili i proširili isključivo ljudi. Riječ je o uličnom nasilju, piše magazin Foregin Policy.

Svijet je trenutno zahvaćen pandemijom kriminala koji je u stalnom porastu širom svijeta. Ove statistike se razlikuju od smrti koje donosi rat, terorizam ili neredi. Podaci pokazuju da se broj napada civila na civile drastično povećao. Žrtve su uglavnom siromašne, kao i sami napadači.

U mnogim gradovima situacija je tako loša da su građani Johannesburga, Mexico Cityja pa čak i Milana organizovali proteste, jer vlada nije sposobna da ih štiti. I u pravu su. Mnogi veliki svjetski gradovi imaju ulice koje su opasnije od ratnih zona.

Uzmimo za primjer Rio de Janeiro, grad koji ima jednu od najljepših plaža, za kojim svi uzdišemo kada gledamo fotografije. Prema podacima Washington Posta, ukupno je 729 palestinskih i izraelskih maloljetnika umrlo kao rezultat nasilja i terorizma u periodu između 2002. i 2006. godine. Sa druge strane u istom vremenskom periodu u Riu je ubijeno 1.857 maloljetnika.

No, Brazil nije čak ni na vrhu te liste. Regija sa najviše ubistava su Karibi nakon kojih idu južna i zapadna Afrika i Azija. Ipak trend je globalne prirode, pa je porast zabilježen i u Zapadnoj Evropi, posebno u Britaniji. Rusiji ima 20 puta više ubistava nego li Zapadna Evropa.

U najsiromašnijim zemljama, posljedice visoke stope kriminala za državu su pogubne. Kriminal povećava cijenu svih poslovnih ugovora i smanjuje vrijednost i priliku za poslovanje na globalnom tržištu. Takvo stanje odbija strane investitore.

"Dobro smo zarađivali u Kolumbiji sredinom devedesetih", izjavio je neimenovani CEO multinacionalne koroporacije. "Ipak, odlučio sam da na cijelom svijetu ne postoje novci kojima bi kompenzirao očaj i mnoštvo besanih noći zbog brige za otetim kolegama. Platili smo otkupninu, vratili ih i napustili zemlju".

Svjetska banka tvrdi da bi smanjenje stepena kriminala povećalo ekonomski rast Južne Amerike za 8%. Ipak, glavni razlog za smanjenje nivoa kriminala nije popravljanje ekonomske situacije ili privlačenje stranih investitora. Građani širom svijeta gube pravo da bezbjedno hodaju ulicama bez straha za vlastiti život.

Nažalost, dok su posljedice visokog stepena kriminala jasne, uzroci i nisu previše. Jedan od najspominjanijih razloga jeste siromaštvo. Ipak, uzimati siromaštvo kao razlog je pogrešno. Nema direktne i očite povezanosti između siromaštva i kriminala. Neke siromašne zemlje imaju visok postotak kriminala, a druge nemaju. Rusija je mnogo bogatija zemlja od Kostarike, ali je i količina kriminala znatno veća u Rusiji.

Pa šta onda utječe na povećanje kriminala? Riječ je o kombinaciji faktora. Visok broj mladih ljudi koristi droge i ima pristup oružju. Ekonomska nejednakost i klasne razlike su također razlog za povećanje kriminala. Kada se kriminalna ponašanja ukorijene u neki grad, potrebno je dugo vremena i truda da se zakon i mir vrati na ulice.

Lako je ovakve stvari otpisati kao problem svake pojedinačne države. Ipak, to bi bila velika greška. Trenutno najrizičnija područja su Indija i Kina. Riječ je o velikim zemljama sa velikim brojem stanovnika. Obje imaju porast populacije mladih muškaraca i to u svijetu sa sve većim klasnim i ekonomskim razlikama. Oružje i droge postaje sve lakše nabaviti. Dodajte tome apatiju i očaj zbog nemogućnosti da promijene situaciju i bezizlaznost i imate veliki problem. Možda Karibi imaju problema sa uličnim kriminalom, ali zamislite istu situaciju u dvije najmogoljudinje zemlje koje ukupno čine više od 1/3 svjetske populacije. Takvo nešto bi moglo dovesti do nezamislivih posljedica.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: