Svijet
2

Sin naciste zna gdje se nalazi Ćilibarska soba?

Klix.ba
Pronalazak istinskog blaga, 1.400 slika u stanu u Minhenu, je scenarij prema kojem bi jednog dana mogao biti snimljen i film. No, ono što je još više uzdrmalo javnost jeste mogućnost da Cornelius Gurlitt, sin naciste koji je sve te godine skrivao blago, zna gdje se nalazi čuvena Ćilibarska soba.
Foto: AFP
Foto: AFP

Više od 1.400 umjetničkih djela pronađeno je u Minhenu u stanu preprodavača umjetnina, sina naciste koji je služio Trećem rajhu. U kolekciji se nalaze i neka do sada neviđena djela Marca Chagalla, Otta Dixa, Maxa Liebermanna i Henrija Matissea. Njihova vrijednost se procjenjuje na milijardu eura, a neka od tih djela predstavljena su danas javnosti. Skoro 70 godina vjerovalo se da su djela nestala u bombardovanju Dresdena 1945. godine, no ona su zapravo bila skrivana u stanu porodice Gurlitt.

Taj pronalazak izazvao je pravu buru u svijetu umjetnosti, no još više ga je uzdrmala mogućnost da bi moglo biti pronađeno i osmo svjetsko čudo - Ćilibarska soba, koja je načinjena od šest tona ćilibara, obložena zlatom i dragim kamenjem.

Soba je nestala 1945. godine i misterija nikada nije riješena. Iako se vjeruje da je uništena u požaru koji je izbio u tvrđavi Konigsberg u aprilu 1945. godine - to nikada nije dokazano.

Porodica čovjeka kod kojeg je nedavno nađeno veliko umjetničko blago tvrdi da je Gurlitt uvijek govorio da zna šta se desilo sa sobom koju je Petar Veliki dobio od Wilhelma I u 18. stoljeću.

"Uvijek je govorio da zna gdje se nalazi Ćilibarska soba te da će tu tajnu otkriti prije nego umre", kazao je za Daily Mail Gurlitov rođak, Ekkeheart Gurlitt.

Foto: AFP
Foto: AFP

Inače, do sada su se vodile brojne istrage u vezi sa nestankom sobe koju je dizajnirao Andreas Schlüter i čija izgradnja je počela 1701. godine. Soba je najprije bila postavljena u dvorcu Charlottenburg, domu pruskih kraljeva, no, Petar Veliki je prilikom jedne posjete dvorcu spazio sobu, a pruski vladar Frederick William I u želji da učvrsti svoje odnose sa Rusijom, odlučuje blago pokloniti ruskom caru.

Ćilibarska soba je tada premještena u St. Petersburg, gdje je čuvana do 1941. godine. Uprkos naporima Rusa da sobu sakriju, nacisti su je pronašli i rasklopili za svega 36 sati te prebacili u Konigsberg, današnji Kaljingrad, koji je tada bio pod njemačkom okupacijom.

Konigsberg je 1944. godine bombardovalo Britansko ratno zrakoplovstvo, a neposredno prije bombardovanja Ćilibarska soba je rastavljena. Od tada joj se gubi svaki trag. Neki vjeruju da je uništena u požaru u tvrđavi u Konigsbergu, dok drugi smatraju da je negdje sakrivena. Nijedna teorija nije dokazana.

Danas bi Ćilibarska soba vrijedila više od 250 milijardi dolara.

Stručnjaci smatraju da, s obzirom na impresivnu kolekciju nađenu u Gurlittovom stanu, postoji vjerovatnoća da on uistinu zna gdje se nalazi osmo svjetsko čudo.

Podsjetimo, nacista Hildebrand Gurlitt je u vrijeme nacističke Njemačke bio ovlašten da izvozi umjetnička djela koja su nacisti proglasili "izopačenima". On je i nakon Drugog svjetskog rata nastavio tajno trgovati umjetninama, tvrdeći kako je kolekcija nestala u bombardovanju. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći 1956. godine, a "biznis" je preuzeo njegov sin Cornelius Gurlitt, koji je umjetnine prodavao kada bi mu nedostajalo novca. Među nađenim umjetninama su i djela Pabla Picassa i Henrija de Toulouse-Lautreca, kao i Gustava Courbeta.

Cornelius Gurlitt je na slobodi jer policija nema jake dokaze niti osnov za njegovo hapšenje.