Svijet
0

Sanader: I Srbija u sljedećoj skupini kandidata za NATO i EU

FENA
Teško je bez Srbije zamisliti slijedeću skupinu zemalja kandidatkinja za ulazak u NATO i EU, kao što ni regionalni razvoj nije moguć bez rješenja pitanja Kosova, izjavio je danas u Dubrovniku hrvatski premijer Ivo Sanader.

Predsjednik hrvatske Vlade otvorio je drugi dan Croatia summita o budućnosti jugoistoka Europe na kojem sudjeluje osam predsjednika država i vlada regije i na različitim razinama predstavnici 40 država Europe i svijeta.

Sanader smatra da je u interesu cijele Europe da na idućem summitu NATO-a u Bukureštu napreduju članice Američko-jadranske povelje Hrvatska, Makedonija i Albanija, kao i da druge zemlje regije napreduju u reformama i ispunjavanju uvjeta za članstvo u euro-atlantskoj mreži sigurnosti.

Hrvatska o kojoj se govori kao o najnaprednijoj zemlji zagovarat će njihovo primanje u NATO, kazao je Sanader, dodajući da se Sjeverno-atlantski savez prepoznaje kao najbolji okvir za politički i gospodarski razvoj.

Zamjenik američke državne tajnice Dan Fried nada se da će JI Europa u idućem desetljeću postati ono što je u prošlom desetljeću postala Srednja Europa - srce europskih institucija.

Najveća prepreka tomu je stanje na Kosovu, kazao je Fried i dodao da je status Quo neodrživ da su preporuke posebnog izaslanika UN-a Martija Ahtisaarija jasne i što se američke vlade tiče na potezu je Vijeće sigurnosti UN-a koje mora donijeti odluku o budućem statusu te srbijanske pokrajine s albanskom većinom.

Također je naglasio da ljudima u Srbiji treba pojasniti da je ujedinjena Europa njihova jedina budućnost.

Fried je posebno pohvalio Hrvatsku kao primjer napretka koji je pomogao da se zemlje regije iz prošlosti nacionalizma okrenu prema demokraciji i odgovornom ponašanju u međunarodnoj zajednici.

Zbigniew Brzezinski, nekadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost u administraciji bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera, smatra da je širenje EU i NATO povijesni proces usmjeren na širenje civilizacije, mira i društvenog razvoja.

Istaknuo je da bi cijela regija trebala biti uključena u transatlantsku zajednicu, a rješenje za Balkan vidi u skandinavizaciji kao povijesnom procesu u kojem regija pogođena dugogodišnjim ratovima postaje prostorom miroljubive suradnje i napretka.

Brzezinski se zauzima i za tješnje veze Turske s EU kao i veze Rusije s EU i NATO-m. Pri tom ističe da približavanje Ukrajine i Gruzije tim organizacijama nije usmjereno protiv Moskve nego joj naprotiv pomaže u unutarnjem demokratskom razvoju.

Sustavnija transatlantska suradnja ključna je za stabilnost regije, ustvrdio je Brzezinski procijenivši da će idućih 18 mjeseci biti odlučujući za budućnost jugoistoka Europe i međunarodnih odnosa uopće.