Najava
0

Samit EU u četvrtak i petak u Bruxellesu

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Čelnici zemalja članica Evropske unije okupit će se u četvrtak i petak na samitu u Bruxellesu na kojem će glavna tema biti evropski odgovor na finansijsku i gospodarsku krizu.

Neposredno prije samita EU-a tradicionalno će se okupiti i čelnici EU-a koji dolaze iz redova Evropske narodne stranke (EPP). Na samitu EPP-a sudjeluju i predsjednici Europske komisije Jose Manuel Barroso i EP-a Hans-Gert Poettering.

Samit EU-a počinje u četvrtak susretom čelnika zemalja članica s predsjednikom Evropskog parlamenta Hansom-Gertom Poetteringom, a nakon toga slijedi prvi radni sastanak na kojem će se razgovarati o srednjoročnoj i dugoročnoj energetskoj sigurnosti i klimatskim promjenama.

Čelnici EU-a pokušat će dogovoriti zajednički odgovor na finansijsku i gospodarsku krizu kako bi s dogovorenim stajalištem EU mogla nastupiti na predstojećem samitu najrazvijenijih zemalja svijeta G20 u Londonu 2. aprila.

Češki premijer i predsjedatelj Evropskog vijeća Mirek Topolanek u pozivnom pismu svojim kolegama ističe da je potrebno osigurati ponovni protok novca za gospodarstvo.

"Morat ćemo razmotriti što treba učiniti da krediti ponovno poteknu i koje pouke za budućnost treba izvući iz ove krize", stoji u pismu Mireka Topolaneka.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy poslali su zajedničko pismo premijeru Topolaneku u kojem se zauzimaju za jedinstveni europski odgovor kako bi se "iskoristila povijesna prigoda da se riješe uzroci sadašnje krize na summitu G20 u Londonu". Merkel i Sarkozy ističu da je "prvi prioritet izgradnja nove svjetske finansijske arhitekture", prenijela je Hina.

Čelnici EU-a će se zauzeti za udvostručenje kapitalnih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda, koji bi trebao pomoći u borbi protiv recesije.

Prema svim naznakama, ne treba očekivati da će EU ponuditi novi paket fiskalnih poticaja, za što se u borbi protiv globalne krize zauzimaju Sjedinjene Države, nego će inzistirati na strožoj regulaciji finansijskih tržišta.

Prema podacima Evropske komisije, ukupni fiskalni poticaji koji su namijenjeni za oživljavanje gospodarstva u EU dosegnut će između 3,3 i 4 posto BDP-a. U to ulaze i socijalna davanja koja se automatski povećavaju u gospodarskim krizama zbog porasta nezaposlenosti.

Čelnici EU-a pokušat će postići dogovor o investiranju 5 milijardi eura, koji su ostali nepotrošeni u evropskom proračunu, u infrastrukturne projekte i širokopojasni internet. Paralelno sa sastancima čelnika EU-a, sastat će se i ministri vanjskih poslova te ministri financija zemalja članica.