On je ukopan na izraelskom nacionalnom groblju na planini Herzl, pokraj lidera kao što su David Ben-Gurion, prvi izraelski prermijer, i Theodor Herzl, osnivač savremenog cionizma i Kollekov imenjak.
Sahrani su prisustvovali brojni izraelski lideri, među kojima i premijer Ehud Olmert, koji je okončao Kolleckovu političku karijeru porazivši ga na izborima za gradonačelnika Jerusalema u 1993.
"Bilo je gradonačelnika prije njega koji su gradili i radili i doprinosili su gradu, i bit će gradonačelnika i nakon njega. Neće, međutim, biti nijednog poput Teddyja Kollecka", izjavio je Olmert na ceremoniji.
Zastave na Gradskoj vijećnici postavljene su na pola koplja a policajci su okružili ulice koje vode do groblja.
Ranije tokom dana, na stotine poštovatelja prolazilo je pokraj Kolleckovog kovčega, koji je bio presvučen izraelskom zastavom i mnogi su stajali na počasnoj straži u jerusalemskoj Gradskoj vijećnici.
Kad je Kolleck izabran za gradonačelnika Jerusalema u 1965., grad je bio podijeljen bodljikavom žicom i minskim poljima na zapadnu polovinu koju kontroliše Izrael i istočnu polovinu koju kontroliše Jordan.
Izbijanjem bliskoistočnog rata 1967. godine, Izrael je osvojio istočni dio grada i anektirao ga. Fokusirajući se na optužbe svojih kritičara u zapadnom jevrejskom sektoru, Kolleck je odmah počeo graditi parkove, obnavljati kvartove i otvarati nove ceste u gradu čiji ulični plan datira iz vremena Rimskog carstva.
On je pokušao stvoriti savremeni velegrad iz mješavine živopisnih kvartova koje nastanjuju muslimani, Jevreji i hrišćani.
Iako je Kollek bio umjereni političar, on je također bio čvrsti pristalica jedinstvenog Jerusalema pod izraelskim suverenitetom. On je izgradio devet jevrejskih kvartova u istočnom Jerusalemu, osiguravajući izraelsku kontrolu i čineći ponovnu podjelu grada složenom.
Iako je ulagao sredstva u rastući životni standard arapskih stanovnika i protivio se pokušajima jevrejskih tvrdolinijaša da se nasele u većinskim arapskim kvartovima, resursi uloženi u infrastrukturu i škole istočnog Jerusalema nikada nisu bili ravnopravni onima kiji su usmjereni jevrejskoj strani grada. Ekonomski posmatrano, jerusalemski Arapi još zaostaju za gradskim jevrejskim stanovništvom.
Nakon napuštanja položaja, Kolleck je promijenio mišljenje i pozivao je da se predaju dijelovi istočnog Jerusalema koji bi služio kao palestinska prijestonica.
