{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


'Sadašnja privredna kriza je proizvedena u SAD'

F
25.2.2009. u 17:02
0
2
'Sadašnja privredna kriza je proizvedena u SAD'
0
'Sadašnja privredna kriza je proizvedena u SAD'
Foto: AP
Sadašnja globalna privredna kriza nosi oznaku "proizvedeno u SAD-u", ocijenio je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i sadašnji profesor Kolumbija univerziteta u New Yorku Joseph Stiglitz.
"Mi smo izvozili našu filozofiju smanjenja državnog reguliranja ekonomije, mi smo izvozili naše toksične hipotekarne vrijednosne papire, a sada izvozimo naš privredni pad", rekao je Stiglitz na predavanju koje je u utorak održao u New Yorku.

Stiglitz je ukazao na najveće slabosti finansijskog sistema SAD-a koji nije bio u stanju da osigura mobilizaciju štednje, plasiranje kapitala i izbjegavanje rizika, prenijele su agencije.

Štednja u SAD-u je sada "na nuli", rekao je Stiglitz i dodao da je kapital masovno plasiran u izgradnju kuća koje njihovi kupci nisu bili u stanju da otplaćuju.

Umjesto da smanjuje rizike, postojeći finansijski sistem SAD-a ih je samo uvećavao, ocijenio je Štiglic, uz napomenu da su takvi propusti uvjetovali potpunu "deformaciju cijelog (američkog) ekonomskog sistema" kome su sada "neophodne duboke reforme".

"Problem našeg finansijskog sistema se promalja kao simptom neophodnih i jako dubokih promjena savremene verzije kapitalizma u njegovoj američkoj varijanti", objasnio je Stiglitz.

On nije isključio mogućnost da se u roku od "naredne dvije, tri, četiri godine" sada razoreni finansijski sistem SAD-a ipak dovede "u red", ali je primijetio da to neće biti dovoljno da se obnovi postojan i stabilan privredni rast.

Kao "suviše optimističku" Stiglitz je ocijenio procjenu predsjednika Uprave federalnih rezervi SAD-a Bena Bernankeja koji je u američkom Kongresu u utorak izjavio da se stabilan privredni rast u vodećoj svjetskoj ekonomiji može očekivati već tokom iduće godine.

"Dok ne budu obavljene dublje, a ne kozmetičke promjene, potrajat će rizik da izlaz iz tekućeg pada privredne aktivnosti bude usporen", rekao je američki ekonomist.

Manjak ukupne tražnje je jedan od glavnih razloga sadašnje svjetske privredne krize, tvrdi Stiglitz, uz napomenu da je do toga došlo uslijed "globalnih disproporcija".

Takve disproporcije su se pojavile, prema mišljenju Stiglitza, jer su mnoge zemlje sa takozvanom tranzicijskom (prijelaznom) ekonomijom osjetile potrebu da uvećavaju vlastite valutne rezerve.

Stiglitz je naveo da je tokom minulih osam do devet godina zabilježeno ogromno uvećanje valutnih rezervi u zemljama Azije i Bliskog istoka i da su države tih regija prikupile na taj način bilione (hiljade milijardi) dolara.

"To se dogodilo zbog toga što su, nakon Azijske (finansijske) krize, mnoge zemlje odlučile da nikad više ne dopuste situaciju u kojoj će izgubiti vlastiti ekonomski suverenitet, potčinjavajući se diktatu Međunarodnog monetarnog fonda, čije mjere dovode do ekonomskog usporavanja i depresije", objasnio je Stiglitz.

Prema njegovom mišljenju, zemlje koje su u spomenutom razdoblju nakupile ogromne devizne rezerve shvatile su da se same moraju zaštititi, u nedostatku općeg mehanizma koji bi im garantirao izbjegavanje nepovoljnih ekonomsko-finansijskih tokova.

Sve zemlje koje su u proteklim godinama nagomilale ogromne devizne rezerve su bile u pravu jer im to pomaže da se lakše izbore sa sadašnjim teškoćama, što nije slučaj sa državama koje takve rezerve nemaju, tvrdi Stiglitz.

Globalni ekonomski sistem je reagirao na pojavu deficita u ukupnoj tražnji tako što je cio teret "prebacio" na SAD, koje su počele da djejstvuju "kao potrošač posljednje instance", kazao je Stiglitz, uz napomenu da je sistem u kome najbogatija zemlja svijeta treba da troši ono što nije u skladu s njenim mogućnostima "štetan".

Stiglitz je pozitivno ocijenio antikrizne mjere američkog predsjednika Baracka Obame, ali je upozorio da u vrijeme kada "federalna vlada stimulira ekonomiju vlasti saveznih država čini suprotno od toga".

Vlasti Kalifornije, u kojoj je budžetski deficit dostigao vrijednost od 40 milijardi dolara, uvećavaju poreze i smanjuju javne izdatke, što je "negativna stimulacija", primijetio je Stiglitz.

Poznati ekonomist je sadašnju situaciju usporedio s 1993. godinom, kada je bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton obećao, na početku svog prvog četverogodišnjeg mandata, da će ne samo stimulirati rast domaće privrede nego i "povratiti finansijsku odgovornost u zemlji".

Clinton je u tome uspio, tvrdi Stiglitz, uz ocjenu da je aktuelna situacija znatno teža nego prije 15 godina i da je stoga neophodan znatno duži period da se iz kriznog stanja izađe.

"Sadašnja obećanja o uvećanju poreza i smanjenju rashoda mogu, tokom perioda od narednih godinu do dvije, izazvati dodatne probleme i dati suprotan rezultat od željenog", upozorio je Stiglitz.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: