Svijet
0

SAD i glavne evropske sile pokušavaju odgoditi kosovsku krizu

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Sjedinjene Države i glavne evropske sile pokušavaju odgoditi kosovsku krizu, koja je na vidiku zbog mogućega jednostranog proglašenja nezavisnosti nakon 10. decembra, tako što će vlastima u Prištini ponuditi priznanje Kosova u januaru naredne godine, piše u utorak The Guardian u povodu nastavka pregovora predstavnika Beograda i Prištine o statusu Kosova.

Novi kosovski lider Hashim Thaqi, ohrabren izbornom pobjedom, zaprijetio je da će proglasiti nezavisnost neposredno po isteku pregovaračkog roka, ali su evropski zvaničnici i dužnosnici UN-a na Kosovu uvjereni da će on s time sačekati kako bi pridobio još širu međunarodnu podršku, piše Guardian.

"Thaqi neće učiniti ništa bez zelenog svjetla iz Washingtona i ključnih evropskih država. On vrlo pažljivo sluša Amerikance. A oni gađaju sredinu januara", prenosi list riječi jednoga zvaničnika svjetske organizacije iz Prištine.

U međuvremenu, iako u Evropskoj uniji i dalje ima onih koji se protive, među velikim članicama raste uvjerenje da od srpsko-albanskog sporazuma neće biti ništa, kao ni od sporazuma u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog čega su, čini se, odlučne priznati Kosovo.

Mađu njima se također širi uvjerenje da bi priznanje ako bi uslijedilo neposredno nakon proglašenja nezavisnosti, doprinijelo da se preduhitri izbijanje nasilja, piše Guardian.

Financial Times piše da su vođe Evropske unije od pobjednika kosovskih izbora zatražile da sljedećeg mjeseca ne proglašavaju nezavisnost ako ne žele lančanu reakciju nemira i separatizma širom Balkana.

"U vezi s ovim pitanjem treba nam meko prizemljenje, inače ćemo u protivnome snažno tresnuti o tlo", prenosi list ocjenu šefa švedske diplomatije Carla Bildta, čije su riječi, kako dodaje, odjek sve tvrđeg protivljenja Evrope skorom proglašenju nezavisnosti Kosova.

Među evropskim vladama ovaj oprez se već sedmicama mogao čuti privatno, ali ga je približavanje 10. decembra sada učinilo i javnim, piše Financial Times.

List dodaje da se u evropskim prijestonicama, osim sigurne srpske neprijateljske reakcije, strahuje od destabilizacije stanja u Bosni i Hercegovini, zbog mogućeg referenduma kojim bi bosanski Srbi tražili izdvajanje, te u Makedoniji, kao i od pogoršanja odnosa s Rusijom.

Na kraju svega, tu je i pitanje unutrašnjih podjela u Evropskoj uniji koje će izbiti navidjelo između onih članica koje će, ma koliko nerado, podržati kosovsku nezavisnost i onih koje će, poput Grčke i Kipra, to odbiti da učine, piše Financial Times.