Svijet
0

SAD: FBI-a gradi najveću biometrijsku bazu podataka na svijetu

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
Američki Federalni istražni ured (FBI) ulazi u projekt izgradnje najveće svjetske kompjuterske baze podataka s fizičkim karakteristikama ljudi, vrijedan milijardu dolara, koji će mu dati neusporedive mogućnosti identificiranja pojedinaca u SAD i inozemstvu i trebao bi pomoći u borbi protiv kriminala i terorizma, piše u subotu The Washington Post.

Digitalne fotografije lica, otisaka prstiju i geometrije dlanova već pristižu kroz sistem FBI-a, u klimatizirani zaštićeni podrum veličine dvaju nogometnih igrališta, u sjedištu baze podataka FBI-a u Clarksburgu, Zapadna Virginija.

Idućeg mjeseca FBI-a namjerava sklopiti 10-godišnji ugovor koji će znatno proširiti količinu i vrste biometrijskih podataka koje prima. A u godinama koje dolaze, policijske i pravosudne vlasti diljem svijeta moći će se osloniti na strukturu očne šarenice, podatke o obliku lica, ožiljcima, a možda i jedinstvenom načinu na koji ljudi hodaju i govore, kako bi riješili zločine i identificirali kriminalce i teroriste.

FBI-a će ubuduće čuvati, na zahtjev poslodavaca, i otiske prstiju zaposlenih koji su prošli provjeru kriminalne prošlosti, kako bi poslodavci mogli biti obaviješteni ako zaposlenici krše zakon.

"Više, brže, bolje, to je konačni cilj", izjavio je Thomas E. Bush III, pomoćnik direktora Odjela za kriminalističku informacijsku službu FBI-a.

Povećana upotreba biometrijskih podataka za identifikaciju otvara pitanja o mogućnosti Amerikanaca da izbjegnu neželjeni nadzor.

Kritičari ističu kako će ljudska tijela postati 'de facto' nacionalne osobne karte, pri čemu se uvode tehnologije čija tačnost nije dokazana.

Upotreba biometrijskih podataka u velikom je porastu u državnim službama u SAD-a. U posljednje dvije godine ministarstvo odbrane pohranilo je snimke otisaka prstiju, šarenica i lica više od 1,5 miliona zatočenika u Iraku i Afganistanu, kao i iračkih građana i stranaca koji ulaze u američke vojne baze, a uzimani su i uzorci DNK od nekih iračkih zatočenika, piše Post.

Ministarstvo državne sigurnosti koristi skeniranje očne šarenice u nekim zračnim lukama, za putnike koji žele brzo proći sigurnosne provjere. Ministarstvo širi tehniku prepoznavanja šarenice i lica i na druge svoje programe, a već raspolaže bazom podataka s milionima otisaka prstiju uzetih od građana SAD i stranaca na graničnim prijelazima, zaustavljenih zbog kaznenih djela, američkih državljana koji usvajaju djecu u inozemstvu i tražitelja američke vize u inozemstvu.

Biometrijska baza podataka FBI-a, koja uključuje i podatke o kriminalnoj prošlosti, povezana je s bazom podataka Centra za kontrolu osumnjičenih za terorizam i bazom Nacionalnog kriminalističkog informacijskog centra, glavnim bazama podataka FBI-a o počiniteljima kaznenih djela, bjeguncima i osumnjičenima za terorizam.

Zagovornici FBI-eva projekta ističu kako povezivanje informacija iz širokog spektra izvora povećava izglede za otkrivanje i hvatanje kriminalaca.

FBI-a namjerava učiniti dostupnim za upotrebu ovlaštenim korisnicima bazu podataka o kriminalcima, kao i bazu podataka o građanima, kažu njegovi dužnosnici. Već danas oko 900.000 pripadnika saveznih, državnih i lokalnih policijskih i pravosudnih službi može pretraživati podatke o otiscima prstiju. Ta baza sadrži oko 55 miliona otisaka, a svakog se dana traži moguća podudarnost za 100.000 slučajeva u prosjeku. Zagovornici prava na privatnost u SAD upozoravaju na male mogućnosti ispravljanja netačnih biometrijskih podataka.

"Za razliku od, recimo, broja kreditne kartice, biometrijski podatak je vječan", kazao je Paulo Saffo, analitičar novih tehnologija u Silicijskoj dolini. On izražava bojazan da FBI, čija je kompjuterska tehnologija već iskusila skupe promašaje, ne može jamčiti sigurnost podataka. "Ako vam netko ukrade ili izmijeni snimak šarenice, ne možete samo nabaviti novu očnu jabučicu", kaže Saffo.

Marc Rotenberg, izvršni direktor Informacijskog centra za elektronsku privatnost, ocjenuje kako je mogućnost razmjene podataka u sistemu vrlo problematična. "Saveznoj vladi daje se pristup izvanrednoj količini biometrijskih sredstava za identifikaciju, koja postaju sve netačnija", izjavio je Rotenberg za Post.

Prema predviđanju Lawrenca Hornaka, direktora Centra za istraživanje identifikacijskih tehnologija (CITeR), u budućnosti će putnici biti identificirani dok hodaju koridorima zračnih luka, pri čemu će im kamere očitati strukturu šarenice i oblik lica, bez da stanu na posebnoj tački za provjeru i pogledaju u kameru.

"To je ključ. Vi ste ga izabrali. Vi ste izabrali kazati: da, želim da me ovo mjesto prepozna!", zaključuje Hornak.