"Očekujemo od Međunarodnog tribunala podroban izvještaj o mjerama koje su poduzete po tragovima šokantnih otkrića bivše tužiteljice Carle del Ponte u odnosu na činjenice preko kojih je do nedavno Tribunal šutke prelazio", rekao je Čurkin, ističući da komentari koji su izneseni na pres-konferenciji Tribunala od 16. aprila "teško mogu da se nazovu prihvatljivim".
Stiče se utisak, naveo je ruski diplomat, da Tribunal ozbiljne optužbe za masovno nasilno vađenje ljudskih organa jednostavno ignorira pod različitim izgovorima.
"Tribunal je dužan da istraži te činjenice a kada one budu provjerene može se razmišljati o tome kako se pozivanje na odgovornost krivaca za izvršenje tako užasnih zločina uklapa u strategiju završetka rada Tribunala", rekao je Čurkin na sjednici na kojoj su razmatrani izvještaji o radu tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Izražavajući nezadovoljstvo radom Haškog tribunala, šef ruske misije pri UN-u je rekao da je slučaj Ramuša Haradinaja, kojem je Sud izrekao oslobađajuću presudu, "postao još jedna crna mrlja na reputaciji" tog suda.
"Sudije su se pozvali na odsustvo dokaza njegove krivice po svim tačkama optužnice, istovremeno saopćavajući o pritisku na svjedoke bez presedana u tom predmetu", rekao je Čurkin, dodajući da su "prvi put u historiji međunarodnog pravosuđa svjedoci u tom predmetu bili podvrgnuti tako otvorenoj ucjeni i zastrašivanju, a često jednostavno i fizički uklanjani".
Sve to, kako je istakao, u atmosferi potpune nekažnjivosti i bez obzira na međunarodno prisustvo na Kosovu.
Čurkin je rekao da je Rusija ne jednom skretala pažnju VS UN-a na takvu situaciju i tražila odlučno reagiranje pri istragama pogibija i osiguranja efikasnije zaštite svjedoka, ali su ti pozivi bili blokirani. Također, ruski ambasador pri Svjetskoj organizaciji je ukazao da Haški tribunal "planira da završi predmete u prvoj instanci tek u 2010. godini, a to je trebalo da bude urađeno do kraja ove godine".
Prema njegovim riječima, faktografska informacija koju je distribuirala srpska strana o saradnji s Tribunalom izaziva sumnju u objektivnost niza odjeljaka iz izvještaja tog suda, prenio je Itar-Tass. Već sad se može konstatirati da Haški tribunal nije ispunio strategiju završetka za vrijeme svog rada, a nije naveo uvjerljiva opravdanja za to, ukazao je Čurkin.
"Sudovi u suštini konstatiraju svoju nesposobnost da ispune na vrijeme rezolucije VS usvojene na osnovu Glave VII Povelje UN-a", rekao je ruski diplomat i predložio Vijeću da donese odluku da "sudovi ne mogu počinjati sudske procese u prvoj instanci poslije januara 2009. godine".
"Na taj način, predmeti svih osoba, dostupnih tribunalima i onih na potjernici, za koje ne počne sudski proces, treba da budu predati u nacionalnu jurisdikciju", rekao je Čurkin. Razmatranje optužbi prema osobama "posebno spomenutim u rezolucijama Vijeća, može da dođe pod jurisdikciju međunarodnog mehanizma za preostale, koji će biti formiran u najskorije vrijeme", dodao je on.
Takvo rješenje uklapa se u kriterije VS UN-a, u skladu s kojima su tribunali sudili samo "visokim rukovodiocima, koji se sumnjiče da nose glavnu odgovornost za izvršenje zločina koji spadaju u jurisdikciju tribunala".
Tribunali su osnovani prije 14 godina a u Ruandi i državama formiranim na teritoriji bivše Jugoslavije sada funkcioniraju samostalni sudski sistemi, rekao je Čurkin.
"Ne vidimo osnova za oduzimanje suverenog prava tih država da provode nacionalno pravosuđe, tim prije što te zemlje izjavljuju da su spremne da samostalno gone optužene pred Haškim tribunalom i sudom za Ruandu", istakao je ruski ambasador pri UN-u.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
