Ujedinjeni narodi
0

Rusija odbacila nacrt rezolucije o Gruziji

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Rusija je odbacila francuski prijedlog nacrta rezolucije Ujedinjenih naroda o Gruziji ocijenivši da je ponuđeni dokument u suprotnosti s odredbama sporazuma o prekidu vatre koji je, uz posredovanje francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, postignut prošle sedmice.

Nacrtom rezolucije se potvrđuje teritorijalni integritet Gruzije, a Rusija se poziva da svoje trupe povuče na položaje koje su držale prije izbijanja sukoba.

Rusija, međutim, tvrdi da se prekidom vatre, na koji je pristala prošle sedmice, njenim jedinicama dozvoljava povlačenje u tampon-zonu sa gruzijske strane granice s Južnom Osetijom.

Ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin rekao je da bi rezolucija o Gruziji trebala uključiti i mirovni plan od šest tačaka koji je predložio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, a koji su potpisale i Rusija i Gruzija.

Budući da prijedlog rezolucije ne uključuje taj plan, "Ruska Federacija ga neće moći podržati", rekao je Čurkin.

Američka državna tajnica Condoleezze Rice je ranije izjavila da Rusiji ne smije biti dopušteno da sprečava pojedine evropske zemlje da se priključe transatlantskom savezu.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedjev je, kako prenose izvori u Moskvi, najavio da će tokom nekoliko narednih dana ruske vojne jedinice biti vraćene na položaje predviđene sporazumom o prekidu vatre.

Predsjednik Medvjedjev je, prema informacijama iz Kremlja, rekao francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju da će do petka dio ruskog vojnog kontingenta biti povučen u sigurnosnu zonu koja se, duž granice Južne Osetije, proteže unutar gruzijske teritorije.

Ostatak trupa bit će prebačen u Južnu Osetiju i u Rusiju.

Očevici su nešto ranije naveli da su ruski vojnici viđeni kako napuštaju gruzijski grad Gori, ali dopisnik BBC-a na terenu kaže da još uvijek nije uklonjeno nekoliko artiljerijskih položaja i ruskih kontrolnih punktova.

Zaposleni u gruzijskoj crnomorskoj luci Poti kažu za BBC da su ruske snage zauzele trgovački dio lučkih instalacija i luke.

Dvije strane su, u utorak, na kontrolnom punktu u blizini Tbilisija razmijenile zarobljenike, što je, po ocjeni dopisnika, bio rijedak primjer saradnje sukobljenih strana na terenu.

NATO je u utorak, poslije vanrednog sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, održanog na zahtjev Washingtona, saopćio da odnosi sa Rusijom "ne mogu ostati nepromijenjeni" poslije nedavnih sukoba u Gruziji.

Dvadeset i šest ministara vanjskih poslova saglasili su se o zajedničkoj deklaraciji, u kojoj se traži da Rusija smjesta povuče svoje snage na položaje na kojima su bile prije izbijanja sukoba u Gruziji 6. augusta.

Generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je da Moskva "mora da poštuje sve odredbe mirovnog plana koji je na prijedlog Francuske potpisao predsjednik Medvjedjev":

"Također smo se saglasili, kao što se vidi u našem saopćenju, da naši odnosi sa Ruskom Federacijom ne mogu da ostanu nepromijenjeni i kao da se ništa nije dogodilo. Mislim da je sama činjenica da je ovaj sastanak održan dokaz toga", rekao je on.

U saopćenju NATO-a kaže da će budući odnosi s Rusijom zavisiti od sljedećih koraka Moskve, "i u riječima i na djelu", i ističe se da je Moskva u Gruziji primijenila "nesrazmjernu silu koja uništava civilnu infrastrukturu".

Usprkos tome što se ministri nisu složili i o američkom zahtjevu da se razmotri i mogućnost spuštanja odnosa s Rusijom na niži nivo, prevladao je stav da bi prekidanje komunikacija s Moskvom bilo kontraproduktivno, šefica američke diplomatije Condoleeze Rice kaže da je zadovoljna saopćenjem NATO-a.

"Ovaj dokument je veoma jasno saopćenje da NATO, koji je prešao veliki put od kraja hladnog rata i kolapsa Sovjetskog saveza do današnje cjelovite, slobodne i mirne Evrope, neće dozvoliti da se kroz Evropu povuče nova linija koja bi odvojila one zemlje koje su imale sreće da uđu u transatlantske strukture od onih koje to tek žele da ostvare", rekla je Rice.

Moskva je, međutim, još prije sastanka u Bruxellesu upozorila saveznike da budu oprezni i da ozbiljnije shvate ruske namjere i potrebe u aktuelnom sukobu u Gruziji.

Reagirajući na zaključke sa samita NATO-a, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da su oni "jednostrani i neobjektivni" i da "rječito svjedoče o antiruskom opredjeljenju zapadnog vojnog saveza".

"Imamo utisak da je akcioni plan NATO-a i proces uvlačenja Gruzije u NATO pristrasan i da nije zasnovan na principu da Tbilisi treba da ispuni standarde Alijanse, već je prvenstveno diktiran ciljevima koje jedino mogu da nazovem antiruskim i podrškom jednom agresivnom režimu", rekao je Lavrov i dodao da NATO Rusiju "tretira kao dijete koje treba disciplinirati", naglašavajući da je takav pristup neprihvatljiv.

Ruski ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin demantirao je da Moskva namjerava da izvrši aneksiju gruzijske teritorije, rekavši da je njen cilj da "neutralizira agresiju" i zaštiti civilno stanovništvo.

"Danas smo u ozbiljnom iskušenju da dovedemo u pitanje svu našu potencijalnu saradnju sa NATO-om. Danas neke usijane glave toliko podržavaju Sakašvilija da su spremne da nanesu ogromnu štetu međunarodnoj i evropskoj sigurnosti. Pažljivo ćemo analizirati današnje odluke NATO-a i ako one nisu u skladu sa realnostima na Kavkazu, ako idu u korist gruzijskog agresora, nećemo moći da održimo kvalitet i tempo sadašnjih odnosa sa NATO-om", rekao je on.

Postoje nedoumice o tome koliko NATO zaista može da zaoštri odnos prema Rusiji u okolnostima u kojima nisu do kraja jasne prave namjere Moskve, a ni sam Savez nije, bez obzira na sve izjave, do kraja jedinstven u pogledu odnosa sa Rusijom.

Tomaš Valašek, jedan od direktora briselskog Centra za evropsku reformu, o tome kaže:

"Članice NATO-a su bile podijeljene o pitanju Rusije prije rata u Gruziji, i mislim da će tako ostati i poslije rata. Prošlog aprila Francuska i Njemačka su se usprotivile ulasku Gruzije, uz Ukrajinu, u takozvani akcioni plan za članstvo, tvrdeći da bi to bila pogrešna poruka Rusiji i njenom novom predsjedniku Medvjedjevu. Nasuprot njih bile su SAD i članice iz istočne i centralne Evrope koje tvrde da Rusiji nikako ne smije da se pokaže da na bilo koji način kontrolira sudbinu svojih susjednih država. Mislim da će na kraći rok, u narednih par sedmica, NATO biti jedinstven oko baš te poruke da sve države imaju pravo da odlučuju o svojoj sudbini i kojim međunarodnim organizacijama žele da pripadaju", kaže Valašek za BBC.

U kontekstu zabrinutosti o budućim potezima Rusije u susjednim zemljama poslije krize u Gruziji, državna tajnica SAD Condoleezze Rice odlazi u Poljsku, a šef britanske diplomatije David Miliband u Tbilisi.

On je prije polaska rekao da su se ministri NATO-a saglasili u ocjeni da je Rusija vojnom intervencijom u Gruziji povrijedila međunarodno pravo i, kako je rekao, "prekršila međunarodna pravila igre".

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju je u međuvremenu saopćila da su obje strane pristale da u Gruziju puste dvadeset njihovih promatrača, a ruski tenkovi su, prema izvještajima, viđeni kako napuštaju grad Gori.

Miliband je, odlazeći iz Bruxellesa prije kraja sastanka ministara zemalja članica, naglasio da Rusija mora da poštuje primirje potpisano s Gruzijom i povuče trupe iz Gruzije, dok će NATO sa svoje strane ponuditi praktičnu i političku podršku vladi u Tbilisiju, uz jasnu "mapu puta" do članstva u NATO-u.

On je naglasio da je oklijevanje Rusije da povuče trupe iz Gruzije djelovalo "ujedinjavajuće" na članice Alijanse.

Tbilisi, inače, sve vrijeme tvrdi da se Rusi ne povlače iz Gruzije, što Moskva odlučno demantira.

Ruske i gruzijske snage su na jednom kontrolnom punktu kod prijestolnice Gruzije u utorak razmijenile zarobljenike, u potezu koji je opisan kao "gest dobre volje". Petnaest gruzijskih vojnika zamijenjeno je za pet ruskih.

Nedaleko odatle, nekoliko stotina Gruzina demonstriralo je protiv ruskih snaga, zahtijevajući da se smjesta povuku, javio je dopisnik BBC-ja.

Usprkos primirju, potpisanom tokom vikenda, izvještači navode da nema dokaza o velikom pomjeranju ruskih trupa i njihovom povlačenju iz Gruzije.

Predstavnica kompanije koja upravlja gruzijskom lukom Poti izjavila je za BBC da su ruski vojnici jutros preuzeli potpunu kontrolu nad lukom i zabranili pristup zaposlenima, ali ta vijest još uvijek nije potvrđena iz nezavisnih izvora.

Kolona ruskih borbenih vozila pješadije, oklopnih transportera i vojnih kamiona nalazi se na putu koji povezuje dva gruzijska grada - Zugdidi i Senaki.

U Moskvi tvrde da se ruska vojska kreće put Rusije, ali da je prije riječ o izmještanju trupa nego o povlačenju jer je ruska strana, čini se, voljna da izbjegne svaku pomisao na uzmicanje.

U Tbilisiju kažu da im je zemlja i dalje pod "ruskom vojnom okupacijom": predsjednik Sakašvili je, poslije velikog mitinga u glavnom gradu, poručio da oko ruskog vojnog povlačenja nema kompromisa:

"Mi zbog agresije patimo svakog dana, svakog sata i svakog minuta. Ali ja ću biti prvi koji će reći da i pored svih muka i patnji nema ni govora o kompromisu dok Rusi ne odu iz naše zemlje. Oni moraju da odu, i to bezuvjetno. Tek onda bi mogao da uslijedi istinski međunarodni proces za rješavanje krize ", rekao je Sakašvili.

Utisak je, međutim, da je spomenuti dogovor o prekidu neprijateljstava, postignut uz francusko posredovanje, sročen na prilično dvosmislen način - kako bi i jedna i druga strana mogle da ga potpišu, ali ne i da ga, bar tako izgleda, istovjetno tumače.