Dokument, koji su u Varšavi potpisali američka državna tajnica Condoleezze Rice i poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski, predviđa stacioniranje projektila za presretanje raketa dugog dometa na sjeveru Poljske, u bivšoj vojnoj bazi Redžikovo.
Amerikanci su ranije postigli odvojeni sporazum sa Češkom o postavljanju radara za otkrivanje neprijateljskih raketa na teritoriji te zemlje.
Radar u Češkoj i rakete-presretači u Poljskoj trebalo bi da u Evropi budu dio planiranog američkog antiraketnog štita, koji će, kako kažu u Washingtonu, štititi Amerikance i njihove saveznike od eventualnih raketnih napada neprijateljskih zemalja poput Irana ili ekstremnih islamističkih organizacija kao što je Al-Qaida, podsjeća BBC.
Zvanična Moskva je međutim stava da je postavljanje evropskog dijela antiraketnog štita upereno protiv nje jer umanjuje potencijalnu efikasnost njenih raketa.
U saopćenju povodom potpisivanja sporazuma u Varšavi rusko ministarstvo vanjskih poslova ocjenjuje da time počinje nova utrka u naoružavanju "u Evropi i šire".
Rusko ministarstvo navodi da je štit "dio nastojanja Amerike da strateški odnos snaga promijeni u svoju korist."
"Jedina meta raketa-presretača koje će biti postavljene u Poljskoj mogu da budu ruske interkontinentalne balističke rakete", navodi rusko ministarstvo, koje upozorava da se odgovor Moskve neće zaustaviti samo na diplomatskim protestnim notama, ali ne navodi koje će konkretne mjere poduzeti.
U saopćenju se ipak ne ponavlja upozorenje jednoga od ruskih generala koji je nedavno poručio da se Poljska izlaže opasnosti da bude napadnuta zbog toga što pristaje da na njenoj teritoriji bude smješten dio američkog štita.
Condoleezze Rice je poslije ceremonije potpisivanja odlučno odbacila ruske primjedbe, rekavši da je riječ o "samo odbrambenom proturaketnom štitu, koji nije uperen ni protiv koga".
Zamoljena da prokomentira spomenuto upozorenje ruskog generala uzvratila je da su takve izjave "na granici toga da budu bizarne" i dodala da su Moskvu pružena sva moguća uvjeravanja da antiraketni štiti nije uperen protiv Rusije.
Američki državna tajnica je također poručila onima koji prijete Poljskoj da ne bi trebalo da zaborave ovo nije 1988. već 2008. godina, i da je Amerika prijemom Poljske u NATO preuzela obavezu "da brani Poljsku isto onako kako bi branila američku teritoriju".
Poljski premijer Donald Tusk je poslije potpisivanja ocijenio da će zahvaljujući sporazumu obje zemlje biti sigurnije.
Pregovori između Washingtona i Varšave nisu bili ni brzi ni laki, trajali su punih godinu i po dana i poljska strana je po svemu sudeći uspjela da od Amerikanaca dobije dosta od onoga što je tražila.
Amerika se obavezala da će povećati pomoć za modernizaciju poljske armije i da će Varšavi dostaviti rakete kratkog dometa tipa Patriot za odbranu zemlje u slučaju vanjskog napada.
Dvije zemlje su također potpisale odvojeni dokument kojim se obavezuju da u slučaju napada momentalno jedna drugoj priskoče u pomoć, čime se pojačavaju sigurnosne garancije predviđene poveljom NATO-a.
Promatrači spekuliraju da je konačnom usaglašavanju dogovora doprinijela ruska vojna intervencija u Gruziji i strah od ojačale Rusije, voljne da više nego u posljednjih dvadesetak godina demonstrira svoju snagu na međunarodnoj sceni.
Vjeruje se da je upravo strah od Rusije preokrenuo poljsko javno mnijenje, većina Poljaka se do ruske intervencije u Gruziji protivila postavljanju antiraketnog štita u Poljskoj, ali sada prvi put većina građana podržava taj projekt.
Da bi se on i realizirao potrebno je da ga ratificira poljski parlament, što će kako se vjeruje biti samo formalnost.
Neki promatrači upozoravaju da će antiraketni štit na znatno veću prepreku naići u češkom parlamentu koji također tek treba da ratificira američko-češki sporazum o postavljanju radara na češkoj teritoriji.
