Izjava ruskog šefa diplomatije uslijedila je sedmicu dana pošto je gruzijska vojska pokušala da povrati kontrolu nad Južnom Osetijom i nakon upozorenja američkog predsjednika Georgea Busha da Rusija mora da poštuje teritorijalni integritet Gruzije.
Lavrov je, kako prenose ruski mediji, rekao da je teritorijalni integritet Gruzije ograničen samim postojanjem sukoba sa Južnom Osetijom i Abhazijom nad čijim teritorijem, kaže on, Tbilisi ne vrši vlast.
On je međutim rekao da nema ništa protiv da u Južnoj Osetiji i Abhaziji bude raspoređen veći broj zapadnih promatrača sve dok na to pristaju tamošnje separatističke vlasti.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedjev je, s druge strane, rekao da će Rusija podržati separatističke gruzijske oblasti Južnu Osetiju i Abhaziju u donošenju eventualne odluke o njihovom budućem statusu kakva god ona bude bila.
Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, čiji su članovi Rusija i Gruzija, razmatra za to vrijeme moguće povećanje broja vojnih promatrača u Gruziji sa postojećih osam na više od jedne stotine.
Američki državni sekretar Condoleezze Rice je doputovala u Francusku gdje će razgovarati s predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem koji je posredovao u postizanju mirovnog sporazuma između Rusije i Gruzije; američki državni sekretar nakon toga putuje za glavni grad Gruzije Tbilisi.
Ruske snage u Gruziji su, za to vrijeme, dozvolile pripadnicima gruzijske policije da počnu da se vraćaju u grad Gori, nedaleko od granice Južne Osetije.
U Goriju se nalazi BBC-ev novinar Gabriel Gatehouse: "Ruske snage najvećim dijelom kontroliraju grad, raspoređene su na ulazu u Gori iz pravca Tbilisija i iz drugih smjerova iako se u samom centru nalazi manji broj vojnika. Razgovarao sam sa generalom koji komanduje ruskim snagama na području Gorija i on kaže da mu je cilj da ponovo uspostavi red i mir. Vidio sam ga kako dozvoljava gruzijskim policajcima da naoružani uđu u grad i uspostave red zajedno sa ruskom vojskom. General mi je također rekao da ruska vojska namjerava da se povuče i preda grad gruzijskoj policiji kada se na ulice vrate red i mir. On misli da će ruska vojska otići za najviše tri ili četiri dana".
Neki od gruzijskih civila koji nisu izbjegli iz Gorija rekli su BBC-evom dopisniku da pozdravljaju dolazak ruske vojske: "Nekolicina njih mi je rekla da, usprkos tome što je ruska vojska bombardirala grad u posljednjih sedmicu dana, pozdravljaju prisustvo ruskih jedinica, jer su one koliko-toliko uspostavile red. Jučer i prekjučer je na području Gorija bilo dosta pucnjave i pljačkanja. Jedna žena mi je ispričala da je pred njenim očima jučer ubijen 19-godišnji mladić i da je sinoć, kada su došli Rusi, prvi put mirno spavala".
Tokom nekoliko posljednjih sati iz Gorija stižu izvještaji da se u gradu čuju sporadične eksplozije, da se vide oblaci dima te da u okolnim brdima odjekuje pucnjava.
Dopisnik BBC-a kaže i da se kolona od petnaest do dvadeset ruskih tenkova kreće drumom koji vodi van grada.
Američki državni sekretar Condoleezza Rice je primijetila da obećanja ruskog predsjednika o obustavi akcija u Gruziji nisu ispunjena.
U Moskvi uzvraćaju da njihova vojska jednostavno mora da budu u Goriju kako bi uspostavila red i mir, budući da je kompletna gruzijska administracija pobjegla.
Ne prestaje ni razmjena optužbi o tome ko je kriv za rat.
Kako prenosi BBC, američki državni sekretar Condoleezza Rice podsjetila je Moskvu da su se vremena promijenila pa bi shodno tome trebalo da se mijenja i politika ruskog rukovodstva.
"Ovo nije 1968. i invazija Čehoslovačke, kada je Rusija mogla da prijeti svojim susjedima, da okupira glavni grad druge zemlje, zbaci vladu i zbog toga ne bude nikakvih posljedica. Vremena su se promijenila".
Američki državni sekretar je rekla i da je telefonom razgovarala s njenim ruskim kolegom po resoru Sergejom Lavorvim; pojedinosti nisu poznate ali je prvi čovjek ruske diplomatije prilično oštro uzvratio na oštre poruke iz Washingtona: "Sadašnje gruzijsko rukovodstvo je specijalni projekt Sjedinjenih Američkih Država. Shvatamo da su Amerikanci zabrinuti za sudbinu tog svog projekta. Jasno je međutim da će u nekom trenutku morati da bude napravljen izbor. Ili ćete se opredijeliti za prestiž koji će vam donijeti taj virtualni projekt, ili ćete izabrati istinsko partnerstva oko pitanja koja zaista zahtijevaju kolektivni angažman".
Drugim riječima, Amerikanci bi, poruka je Sergeja Lavrova, trebalo da shvate da su im dobri odnosi s Rusijom važniji od Gruzije.
Fjodor Lukjanov iz ruskog političkog magazina na engleskom Russia in Globa affairs kaže za BBC da je u toku pravi psihološki rat Moskve i Washingtona: "Mislim da se vodi klasični psihološki rat, ako mogu tako da kažem. Obje strane smatraju da treba da koriste oštru retoriku. Rekao bih da je Amerikancima to čak važnije nego Rusima jer je u političkom smislu ono što se desilo u Gruziji još jedan fijasko Bushove administracije. Sve što sada radi američka vlada za cilj ima da spase njen kredibilitet, koji je ozbiljno uzdrman. Washington je godinama ohrabrivao Gruziju, a sada u trenutku krize nije mogao da uradi ništa da pomogne Tbilisiju."
Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch izrazila je duboku zabrinutost zbog, kako je navedeno, po svemu sudeći nasumične prirode napada koje vrše i jedna i druga strana u sukobu.
Organizacija navodi da se ruske, gruzijske i južnoosetijske snage ne pridržavaju obaveze da zaštite živote civila.
Human Rights Watch posebno navodi djejstva ruskih i južnoosetijskih snaga u gruzijskom gradu Goriju kao i početni gruzijski napad na glavni grad Južne Osetije Chinvali.
U glavni grad Gruzije Tbilisi je, u međuvremenu, dopremljena američka humanitarna pomoć za nekoliko hiljada interno raseljenih osoba u Gruziji.
Specijalni američki izaslanik u regiji Matthew Bryza rekao je da je prva isporuka dušeka i drugih važnih zaliha tek prva u nizu pošiljki koje će Washington u Gruziju dopremiti zračnim i morskim putem.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
