"Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova izazvalo bi reakcije koje ni Kosovarima ne bi bile u interesu“, izjavio je Rupel ultrakonzervativnom dnevniku iz Frankfurta, poznatom po skraćenici FAZ.
Rupel, čija zemlja od 1. januara preuzima ulogu predsjedavajućeg Evropskom unijom, također je rekao da ima "puno razumijevanja za Srbiju", zemlju koja, kako je rekao, "drži ključ stabilizacije regije".
"Zato se Slovenija“, kako je rekao, „zalaže za ubrzano približavanje Srbije Evropskoj uniji... Važno je da se što prije prevaziđe ovo neprirodno stanje 'lebdenja' regije između članica EU Slovenije i Grčke", izjavio je Rupel.
Optuživši Srbiju da je 1999. godine, u vrijeme režima Slobodana Miloševića, "sama izazvala odvajanje Kosova", Rupel je ocijenio da će "ponovno ujedinjenje biti moguće samo u kontekstu Evropske unije".
"U međuvremenu nam treba prijelazno rješenje koje bi trajalo dok i Kosovo i Srbija ne uđu u Evropsku uniju“, rekao je šef slovenske diplomatije.
Ističući da pitanje statusa Kosova nije stvar ni SAD-a ni Rusije, već Evropske unije, Rupel je savjetovao Srbiji da „raspoloživo vrijeme iskoristi za poboljšanje Ahtisaarijevog plana da bi dobila više garancija za zaštitu enklava i kultunih dobara“.
Rupel, doduše, ne isključuje mogućnost rješenja kosovskog pitanja po njemačko-njemačkom modelu iz 1972. godine, ali smatra da je teško naći zamjenu za Ahtisaarijev plan - zato što je, kako je rekao, plan finskog diplomate "dobro razrađen" i zato što "sadrži obilje dobrih ideja“.
