Nevladine organizacije vrše pritisak da reforme budu suštinske, dok se svećenici tome protive.
Rumunski političari imaju instiktivni strah od ekskomunikacije i veoma rijetko se protive shvatanjima crkve.
Posljednjih mjeseci uticajna pravoslavna crkva sve više pritišće državu da ne unosi drastične promjene u obrazovanje, koje posmatrači vide kao lakmus test za tu odskorašnju članicu EU u naprima da se izbori sa vjerskom, seksualnom i etničkom diskriminacijom.
Oko 90 posto Rumuna izjašnjavaju se kao pravoslavci, a tri četvrtine stanovnika kažu da vjeruju u crkvu, čime je upravo crkva najpopularnija institucija u toj državi.
Poređenja radi, tek jedan od pet ljudi vjeruje u parlament koga konstantno prate korupcionaški skandali.
"Vjeronauka ovdje indoktrinira ljude podstičući predrasude protiv drugih vjera i seksualnih orijentacija", izjavila je kopredsjednica nevladine grupe Liga pro-Europa Smaranda Enake.
"Učenje djece da diskriminiraju nešto rađa nacionalni mentalitet i na kraju ljudi odbacuju različitost i diskriminiraju sve", dodala je ona.
U izvještaju o vjerskim slobodama, koje je prošle godine objavio američki Stejt dipartment, navedeno je da u Rumuniji "vlasti vrše pritisak na djecu drugih vjerskih ubjeđenja da prisustvuju časovima pravoslavlja".
Prema prvobitnom prijedlogu obrazovne reforme, trebalo je da bude uvedena alternativa za časove vjeronauke, a u školama prisutni simboli svih vjeroispovijesti, ne samo pravoslavni kao što je sada slučaj u većini škola.
Prijedlog je bio i da ateisti mogu da ne prisustvuju časovima vjeronauke bez dozvole roditelja ako imaju više od 16 godina, što trenutno nije slučaj.
Međutim, poslije javne debate i susreta sa svećenstvom, ideja o alternativnim časovima je odbačena.
Ministar obrazovanja Zvetlana Preoteasa negirala je da su se desili bilo kakvi pritisci braneći koncept vjeronauke.
"Nijedna svjetska religija ne uči ništa loše. Vjera i seksualna diskriminacija nisu problem škola. Koliko ja znam sve vjere kažu da je njihov Bog najveći i skoro sve ne odobravaju homoseksualizam, a mi ne možemo da promijenimo ljudsku vjeru", istakla je ona.
Članovi grupa za poštivanje ljudskih prava navode da debata oko reforme školstva oslikava mnogo veći problem netolerancije u društvu u kome se svećenici često pridružuju nasilnim marševima protiv homoseksualaca, a Romi žive na marginama društva.
Predstavnici crkve suprotstavili su se reformama sloganom "Ne srednje škole bez Boga".
Uprkos žestokom protivljenju crkve do nekih izmjena je ipak došlo - Ministarstvo je nedavno povuklo knjigu u kojoj su učenici upozoravani na "sekte, koje pokušavaju da upoznaju Rumune sa Bogom, kao da ga oni ne znaju skoro dva milenijuma". Povučena je i knjiga u kojoj su srednjoškolci upozoravani na "đavolji posao - magiju i jogu".
Svi su uvjerenja da postoje male šanse da uskoro dođe do suštinskih promjena, a to najbolje ilustruju riječi političkog analitičara Bogdana Teodoreskua, koji kaže da "rumunski političari imaju instiktivni strah od ekskomunikacije i veoma rijetko se protive shvatanjima crkve".