Delegati više od 181 zemlje ipak nisu uspjeli da se dogovore o nizu konkretnih mjera usprkos krizi hrane i vrtoglavom rastu cijena koje su najveće u posljednjih 30 godina.
Završna deklaracija pokušala je uravnotežiti oprečne stavove o biogorivu koje je bilo tema većeg dijela sastanka.
Sjedinjene Države i Brazil, dva najveća svjetska proizvođača biogoriva, ne slažu se u vezi s tim koji prehrambeni usjev daje bolje gorivo, a izgleda da je malo onih koji su saglasni u ocjeni u kojoj mjeri potražnja za biogorivom utiče na širenje gladi u svijetu.
U usvojenoj deklaraciji se ponavlja apel svjetskih čelnika iz 1996. da će do 2015. godine prepoloviti broj gladnih u svijetu. Prema sadašnjim procjenama širom planete ima više od 862 miliona gladnih, prenijela je agencija DPA.
Učesnici konferenciji su bili podijeljeni i u nizu pitanja a bilo je i zamjerki na upotrijebljene formulacije, posebno onih Argentine, Venecuele i Kube, pa je njeno usvajanje kasnilo nekoliko sati.
Deklaracija ipak obavezuje potpisnike na dva hitna poduhvata - hitno udovoljiti zahtjevima zemalja koje ugrožava glad i hitna podrška poljoprivrednoj proizvodnji i trgovini.
Rimski samit koji je organizirala UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sačinio je listu 22 zemlje posebno ugrožene, a među njima su Eritreja, Niger, Komori, Haiti i Liberija.
Usvojena deklaracija posebno ističe da donatori i međunarodne finansijske institucije treba da "pruže podršku uravnoteženom platnom bilansu".
Na samitu su učestvovala 43 šefa država i vlada, visoki zvaničnici Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, predstavnici važnih privatnih institucija uključujući i fondacije "Gates" i "Rockefeller", kao i predstavnici bojnih nevladinih organizacija.
Stjuardesa otkrila kako "kažnjavaju" putnike koji ne žele zamijeniti mjesta s djecom
