Preživjeli stanovnici se polako izmiještaju iz Port-au-Princea, mrtvi sahranjuju, a u opustošenom gradu ostaju samo ruševine kuća, zgrada institucija vlasti, UN-a i brojne druge.
Statistike su strašne... Više od 100.000 mrtvih, milion ljudi bez krova nad glavom, a za dva miliona ljudi je nephodna humanitarna pomoć u vidu hrane, vode i lijekova.
Nacionalna palata, parlament, sjedište policije, nekoliko bolnica i 13 vladinih ministarstava, od ukupuno 15, je u potpunosti razrušeno. Preostale dvije zgrade su proglašene nesigurnim...
Cjelokupne četvrti moraju biti porušene da bi se mogle ponovo izgraditi.
"Port-au-Prince se može uporediti jedino sa nekim gradovima razrušenim u ratnim dejstvima. Mislim da se najbolje može uporediti sa Sarajevom. Nikada nisam vidio ništa stravičnije da je počinjeno jednoj urbanoj sredini“, kazao je J. Brian Atwood, šef američke Agencije za internacionalni razvoj za vrijeme predsjednika Billa Clintona, objavio je The Independent.
Obnova zemlje nakon zemljotresa teče jako sporo, pa čak i u onim zemljama sa jakim i neoštećenim institucijama.
Na primjer, trebalo je četiri godine i preko 40 milijardi eura za obnovu japanskog grada Kobe koji je razoren u zemljotresu prije 15 godina, dok u manje razvijenim zemljama kao naprimjer u Nikaragvi, obnova dijelova glavnog grada Manague kojeg je zadesio zemljotres još 1972. još traje.
Haiti je veoma siromašna zemlja. Ljudi su dovoljno bijedno živjeli i prije razornog zemljotresa, a sada kada su razrušeni i njihovi siromašni domovi i kada su izgubili svoje najmilije očaj ovog naroda je nemjeriv.
Prema procjenama Patricka Delatoura, ministra u vladi i arhitekte, za obnovu institucija glavnog grada Haitija bit će potrebno najmanje dvije milijarde eura.
Naravno, za potpunu obnovu Port-au-Princea bit će potrebno mnogo više novca, jer se mora sve iznova graditi, naravno sa čvršćim temeljima kako se ne bi ponovila ista katastrofa.
Nakon što je velika prirodna katastrofa zadesila Haiti javili su se mnogi eksperti koji 'traže' uzroke siromaštva Haićana. Jedni svoja uvjerenja temelje na lošem političkom vodstvu Haitija, drugi pak siromaštvo Haićana povezuju sa njihovom kulturom voodoo magije, a uzroci se traže i u brutalnom ropstvu, kolonijalizmu i despotizmu.
Međutim, pravi razlog siromaštva dva miliona Haićana je taj što žive na Haitiju i što su plaćeni dva dolara dnevno ili uopšte ne rade...
Michael Clemens, ekonomista, tvrdi kako Haićani koji dođu u SAD žive šest puta većim standardom nego u svojoj domovini. I to je jedan od razloga što Haićani riskiraju svoj život kako bi emigrirali.
Prema pisanju Independenta, Haitiju bi se sada najviše moglo pomoći ukoliko bi države ponudile Haićanima jednokratni azil zbog prirodne katastrofe.
Velika Britanija bi naprimjer mogla primiti 10.000 Haićana, kao i Njemačka, Španija, Francuska. A veliki broj Haićana bi mogle primiti i Sjedinjene Američke Države i Kanada.
