Prema podacima IOM-a, mnoge izbjeglice na put ka Starom kontinentu krenu s nerealnim očekivanjima.
"Mnogi misle da ih u Evropi čeka siguran i dobro plaćen posao. Ustvari, dočekaju ih imigracijski centri i netrpeljivost lokalnog stanovništva. Zbog toga se veliki broj ovih ljudi odluči vratiti", kazali su iz IOM-a, prenosi NY Times.
Međutim, velika većina koja se odluči na povratak su tzv. ekonomski migranti, a za ostanak u Evropi se uglavnom odlučuju oni čiji se domovi nalaze pod okupacijom tzv. Islamske države.
"Kada sam tek stigao u Finsku plakao sam od sreće. Mislio sam kako ću pronaći posao te moći nastaviti studije. Međutim, nakon nekog vremena sam shvatio da od toga u narednom periodu neće biti ništa. Nalazio se sam se u kampu sa stotinama drugih, ali sam se ipak osjećao usamljeno", rekao je 23-godišnji Muhamed Jabiry.
Kako je rekao, nakon terorističkih napada u Parizu, antagonizam lokalnog stanovništva prema izbjeglicama je osjetno porastao.
"Kada smo tek došli svi su bili nježni i uviđavni prema nama, neki su čak dolazili u izbjeglički centar kako bi nam donosili hranu i domaće kolače. Nakon 13. novembra sve promijenilo, što se osjetilo i na radnicima centra. Jednostavno nisam više vidio perspektivu", rekao je Jabiry.
Koliki je interes za povratak u domovinu govori i činjenica da je iračko ministarstvo za migraciju i raseljene osobe organizovalo prevoz za one izbjeglice koje se odluče vratiti.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
