{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ratovi u Siriji i Iraku rezultirali najvećim brojem zahtjeva za azilom u posljednje 22 godine

26.3.2015. u 09:54
0
9
Ratovi u Siriji i Iraku rezultirali najvećim brojem zahtjeva za azilom u posljednje 22 godine
0
Ratovi u Siriji i Iraku rezultirali najvećim brojem zahtjeva za azilom u posljednje 22 godine
Ratovi u Siriji i Iraku, kao i oružani sukobi, kršenja ljudskih prava i sve lošiji sigurnosni i humanitarni uslovi u drugim zemljama prošle godine doveli su do rekordnog porasta broja zahtjeva za azilom u industrijalizovanim zemljama u posljednje 22 godine, navodi se u izvještaju koji je danas objavio UNHCR.
Izvještaj Trendovi azila za 2014. godinu navodi procjenu da je prošle godine u industrijalizovanim zemljama podnešeno 866.000 novih zahtjeva za azilom, što
predstavlja porast od 45 posto u odnosu na 2013. godinu kada je registrirano
596.600 zahtjeva. Brojka za 2014. godinu najveća je od početka sukoba u Bosni iHercegovini 1992. godine.

António Guterres, Visoki komesar za izbjeglice UN-a stavio je nove brojke u povijesni kontekst.

"Stotine hiljada osoba postalo je izbjeglicama i tražiteljima azila uslijed ratova na Balkanu tokom 1990-tih. Mnogi od njih našli su utočište u industrijalizovanim zemljama Evrope, Sjeverne Amerike i u drugim zemljama. Nagli porast broja sukoba širom svijeta, a posebno dramatična situacija u Siriji, danas postavlja pred nas slične izazove. Naš odgovor mora biti jednako velikodušan sada kao i tada – da obezbjedimo pristup azilu, mogućnosti preseljenja i druge oblike zaštite za ljude koji bježe od ovih užasnih sukoba", rekao je Gutteres.

Državljani Sirije su 2014. godine bili daleko najbrojnija grupa tražitelja azila, sa
blizu 150.000 zahtjeva, što znači jedan od pet zahtjeva za azilom podnešenih u
industrijaliziranom svijetu. Iračani su podnijeli 68.700 zahtjeva, što je skoro dva
puta više nego 2013. godine. Afganistanci predstavljaju treću najveću grupu
tražitelja azila sa blizu 60.000 podnešenih zahtjeva za azilom, a slijede ih
državljani Srbije (i Kosova) i Eritreje.

Sa više od 173.000 podnešenih zahtjeva, Njemačka predstavlja industrijaliziranu
zemlju sa najvećim brojem primljenih zahtjeva u 2014. godini. Jednu četvrtinu od
tog broja čine zahtjevi Sirijaca. Prema procjenama, u Sjedinjenim Američkim
Državama podnešeno je 121.200 zahtjeva za azilom, većinom iz Meksika i
zemalja Latinske Amerike. Turska, koja je do kraja 2014. godine pružila utočište
za više od 1,5 milion izbjeglica iz Sirije, primila je prošle godine 87.800 novih
zahtjeva za azilom, uglavnom državljana Iraka. Švedska, sa 75.100 primljenih
zahtjeva za azilom uglavnom državljana Sirije i Eritreje, je na četvrtom mjestu.
Italija je registrirala 63.700 novih zahtjeva tokom 2014. godine, najveći broj ikada
u toj zemlji. Tražiteljii azila u Italji potiču uglavnom iz Malija, Nigerije i Gambije.

Valja spomenuti da je Ruska Federacija, koja nije obuhvaćena ovim izvještajem
iz metodoloških razloga, primila oko 265.400 zahtjeva za privremenom zaštitom i
5.800 zahtjeva za dodjelu izbjegličkog statusa od strane državljana Ukrajine
tokom 2014. godine. Istovremeno, broj Ukrajinaca koji je tražio azil u 44 zemlje
koje su obuhvaćene izvještajem porastao je sa 1.400 u 2013. na 15.700 u 2014.
godini.

Uprkos ukupnom porastu broja zahtjeva za azilom, novopodnijeti zahtjevi nisu
ravnomjerno raspoređeni među 44 zemlje spomenute u izvještaju. Na primjer,
prvih pet zemalja na listi (Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Turska,
Švedska i Italija primile su 60% svih novih zahtjeva za azilom.

Izvještaj otkriva i druge nejednakosti, kao na primjer kad se u obzir uzme broj
stanovnika jedne zemlje. U odnosu na broj stanovnika, Švedska je zemlja sa
najvećim brojem tražitelja azila (u prosjeku 24,4 tražitelja azila na 1.000
stanovnika, u proteklih pet godina), a slijede Malta, Luksemburg, Švicarska i Crna Gora.

Mada je većina industrijaliziranih zemalja zabilježila rast broja zahtjeva za azilom
prosle godine, neke zemlje su registrirale i pad – prije svega Australija u kojoj je
broj zahtjeva za azilom smanjen za 24% - sa 11.700 u 2013. na manje od 9.000
u 2014. godini. U Bosni i Hercegovini je u 2014. registrirano 50 novih zahtjeva za
azilom, upola manje nego prethodne godine (100).

Izvještaj UNHCRa Trendovi azila za 2014. godinu bazira se na podacima
dobijenim od vlada 44 zemlje u Europi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije i
Pacifika. Broj osoba koje se prijavljuju za izbjeglički status u industrijaliziranim
zemljama je tek jedan element globalne slike prisilnog raseljavanja uzrokovanog
sukobima i progonom. Do kraja 2013. godine, u svijetu je prisilno raseljeno 51,2
miliona osoba uslijed progona, sukoba, opceg nasilja ili kršenja ljudskih prava.
Oko 16,7 milijuna od toga su izbjeglice, a 33,3 miliona su interno raseljeni unutar
vlastitih zemalja. Blizu 1,2 miliona su tražitelji azila. Izvještaj Globalni trendovi za
2014. godinu koji će UNHCR objaviti u lipnju/junu 2015. godine pružit će
kompletnu sliku raseljenosti u svijetu tokom 2014. godine

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: