Pripadnici plemena Kayapo žive u srcu brazilske prašume, oko rijeke Rio Fresco. Prvi kontakt sa njima uspostavljen je tek 1952. godine. U izolaciji od ostatka svijeta, pleme Kayapo već stotinama godina živi uobičajenim plemenskim načinom života bez značajnih promjena. Prepoznatljivi su po pločicama koje nose u donjoj usni i bojenju tijela i lica.
Raoni Metuktire, poglavica plemena Kayapo, boravio je u sjedištu Ujedinjenih nacija i u nekoliko navrata upozoravao na devastaciju prašume koja bi mogla dovesti do uništenja njegova plemena.
"Zabrinut sam zbog mojih ljudi, rijeke, zemlje, životinja, drveća, želim ih zaštititi… Ako ne bude drveća na zemlji, ako ih spalite, što ćemo mi raditi, šta će biti sa nama. Želim da nas ljudi ostave na miru, da mirno živimo, zato što svi imamo pravo na to, svi smo stanovnici svijeta", kazao je Metuktire tom prilikom.
Izgradnja brane Belo Monte drastično će smanjiti mogućnost ribolova i broj životinja od čijeg lova ovisi pleme Kayapo. Populacija ovog plemena iznosi preko 5.000, a žive u deset sela na površini od preko 28.4 miliona kvadratnih kilometara.
Satelitske fotografije sa početka '80-tih uveliko se razlikuju od od onih snimljenih posljednjih godina. Godišnje nestane preko 27.000 kvadratnih kilometara šume što za pleme Kayapo predstavlja itekakav problem.
U julu, deseci Kayapo ratnika pješačilo je preko 200 kilometara kako bi se sukobili sa ilegalnim kopačima zlata. Nakon što su im uništili opremu za kopanje, primorali su vlasti da pošalju helikoptere po radnike koje su držali u zarobljeništvu.
Nevladine organizacije su se također uključile u problematiku Kayapoa. Pomažu im da opstanu i da budu ekonomski nezavisni kroz program žetve i prodaje vrijednih brazilskih oraha.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
