Porast cijena hrane dodatno otežava ionako tešku situaciju siromašne populacije koja se bori da kupi odgovarajuće namirnice, što traži radikalne reforme globalnog sistema hrane, upozoreno je iz međunarodne konfederacije protiv siromaštva Oxfam.
Prema predviđanjima, prosječna cijena osnovnih žitarica do 2030. godine skočiće za između 120 i 180 odsto.
To je samo nastavak trenda ubrzanja rasta cijena koje su udvostručene u posljednjih 20 godina. Oxfam predviđa da će najveći uzrok toga biti klimatske promjene.
Oxfam je pozvao svjetske lidere da poboljšaju regulaciju tržišta hrane i investiraju fond za klimatske promjene, prenosi BBC.
"Cijeli sistem hrane mora se temeljno izmijeniti, ako želimo da prevaziđemo rastući problem klimatskih promjena, ubrzan rast cijena hrane, gubitak zemljišta, sve manje resurse vode i energije", kaže Barbara Stocking, izvršni direktor Oxfama.
On je dodala da je svaka sedma osoba na planeti gladna uprkos činjenici da svijet može da hrani sve ljude.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu /FAO/, cijene hrane u svijetu više su nego udvostručene od 1990. godine, a Oxfam predviđa da će se taj trend nastaviti ubrzavati u narednih više od 20 godina.
U svom izvještaju pod nazivom "Za rast bolje budućnosti" Oxfam predviđa da će broj svjetske populacije dostići devet milijardi do 2050. godine, ali da se prosječna stopa rasta u poljoprivredi prepolovila od 1990.
Najsiromašniji ljudi na svijetu sada troše 80 odsto svojih prihoda samo na hranu, na Filipinima to iznosi četiri puta više nego u Britaniji, a kako cijene hrane budu rasle tako će biti sve više gladnih, upozorava Oxfam.
U izvještaju se izdvajaju četiri žarišta u tom smislu u svijetu, zemlje koje se već bore da nahrane svoje stanovnike.
To su Gvatemala, sa 850 000 dovoljno siromašnih da ne mogu da kupe hranu, Indija gdje litar mlijeka košta 10 funti, a kilo riže šest funti, Azerbejdžan, gdje je proizvodnja hrane pala za 33 odsto i zemlje istočne Afrike, gdje je osam miliona ljudi praktično gladno.
Oxfam predviđa da će klimatske promjene najviše uticati na rast cijena hrane.
Oxfam traži od svjetskih lidera da osnuju globalni fond za klimatske promjene kako bi se ljudi zaštitili o uticaja promjena i bili bolje opremljeni za uzgoj neophodne hrane.
Oxfam tvrdi da loš i razbijen sistem raspodjele hrane izaziva sa jedne strane glad a sa druge gojaznost, rasipanje i propadanje čovjekove okoline.
"Moć i sila, iznad svega, odlučuju ko jede a ko ne jede", kaže Oxfam, ističući da je sadašnji sistem konstruisan u ime i za malu manjinu, sa osnovnim ciljem ličnog profita", navodi se u izvještaju.
U tom smislu Oxfam ističe subvencije za velike poljoprivredne proizvođače, moćne investitore koji se „robama na tržištu igraju kao sa žetonima u kazinu“ i velike neprijavljene agro kompanije koje predstavljaju destruktivne snage u sistemu globalne hrane.
"Svjetski lideri moraju dogovoriti nova pravila tržišta hrane kako siromašni ne bi bili gladni. Moraju povećati transparentnost na tržištu roba i regulisati buduća tržišta, povećati rezerve hrane, okončati politike promovisanja biogoriva i investirati u manje farmer, posebno žene" - navodi Oxfam.
Možda vas zanima
Najskuplji igrač Arsenala
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Sjajne reakcije publike
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
