Svijet
0

Putin potpisao zakon o uvođenju moratorija na CFE

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon o uvođenju moratorija na provođenje Sporazuma o konvencionalnim snagama u Evropi (CFE), što je jedan od ključnih sporazuma kojim se uređuje sigurnost na Starom kontinentu, objavio je Kremlj u petak.

"Jutros je šef države potpisao zakon o suspenziji učešća Ruske Federacije u Sporazum o Konvencionalnim snagama u Evropi" (CFE), izjavio je AFP-u ataše za štampu Kremlja.

Ovaj zakon je usvojila Duma, donji dom parlamenta, 7. novembra, a Vijeće Federacije, gornji dom, 16. novembra.

Rusija, koja osuđuje proširenje NATO-a prema njenim granicama i projekt američkog proturaketnog štita u Evropi, najavila je da će prekinuti svoje učešće u sporazumu CFE-a od 12. decembra ako NATO do tada ne ratificira revidiranu verziju ovog sporazuma.

Sporazum CFE-a, koji ograničava raspoređivanje tenkova, aviona i teškog oružja na kontinentu, potpisale su 1990. zemlje NATO-a i Varšavskog pakta, godinu dana nakon raspada SSSR-a. On je usvojen 1999. u Istanbulu vodeći računa o nestanku sovjetskog bloka.

Međutim, zemlje NATO-a nisu ratificirale revidiranu verziju.

Prema jednom visokom zvaničniku ruskog ministarstva odbrane, koga u petak ujutro navodi ruska agencija Interfax, ruski moratorij neće dovesti do hitnog raspoređivanja trupa do granica zemlje.

Rusija za vrijeme suspenzije Sporazuma potpisanog u Parizu novembra 1990. godine neće biti vezana nikakvim ograničenjima konvencionalnog naoružanja, slobodno će dislocirati svoje naoružanje u evropskom dijelu zemlje, ne obavještavajući o tome svoje partnere iz inozemstva, bit će prekinut prijem i slanje međusobnih inspekcija.

Na godišnjem sastanku Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) u četvrtak u Madridu zapadne zemlje su izvršile pritisak na Rusiju da odustane od svojih prijetnji povlačenja iz ovog sporazuma a šef španske vlade Jose Luis Zapatero je zatražio da se pronađe "konsenzus".

CFE je potpisalo šest zemalja nekadašnjeg Varšavskog ugovora i 16 zemalja NATO-a, i tim dokumentom su uvedena ograničenja oružja i tehnike koje blokovi mogu da imaju na evropskom kontinentu, a u Istanbulu su 1999. adaptiranim sporazumom sa nivoa blokovskih, ograničenja prenesena na nacionalna i teritorijalna.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je sredinom mjeseca rekao da je Rusija iskoristila princip "ko može više, može i manje" i da nije iskoristila mogućnost da istupi iz Sporazuma, što je predviđeno Sporazumom, već u skladu s međunarodnim pravom suspendirala njegovo važenje.

Prema njegovim rečima, ponižavajuće je ispunjavati stari sporazum koji nije stupio na snagu.

Adaptirani Sporazum iz Istanbula su do sada, naime, ratificirale samo četiri zemlje - Rusija, Belorusija, Ukrajina i Kazahstan, dok to zemlje NATO-a nisu učinile, uvjetujući ratifikaciju ispunjavanjem "istambulskih obaveza" Rusije, odnosno povlačenjem ruskih vojnih kontigenata iz Pridnjestrovlja i Gruzije.

Ruski predsjednik je najavljujući krajem aprila uvođenje moratorija rekao da zemlje Zapada jačaju uz ruske granice vojne baze, namjeravaju da razmjeste elemente protivraketne odbrane u Češkoj i Poljskoj, a da se nove članice NATO-a, kao što su Slovenija i pribaltičke zemlje, bez obzira na dogovor s Alijansom, uopće nisu ni priključile Sporazumu.

Sporazum praktično ispunjava samo Rusija, rekao je Putin, i od tada se već mjesecima bez uspjeha vode pregovori o inovaciji sporazuma i o potrebi da ga i zemlje NATO-a ratificiraju kako bi se očuvalo njegovo važenje.

Suspenzija ne znači i konačno istupanje Rusije iz Sporazuma, a ruski predsjednik ima pravo da obnovi važenje njegovih odredbi.