"Puna ratnih ožiljaka, BiH klizi u još jednu krizu"

Bosanska "kriza" je nešto o čemu svi govore, ali niko ne umije tačno da je definira - najbliže objašnjenje jeste da je riječ o opasnoj vrsti zastoja do kojeg je došlo, po mišljenju većine, zbog "ekonomskoga i političkog bankrota".

Nezaposlenost je veća od 40 posto, korupcija endemska, a podjela po etničkim linijama jednako prisutna.

Političari vode politiku koja se zasniva na etničkom identitetu i raspirivanju straha i sumnjičavosti, a u vlastite političke svrhe, prenosi Observer mišljenja nekih građana bh. entiteta Republike srpske i Federacije BiH.

Snažan nacionalni identitet bosanskih Srba nikad nije došao u pitanje, dok bošnjačka borba za identitet rezultira rastućom islamizacijom društva, uporedo sa i dalje prisutnom idejom da kao glavne žrtve rata Bošnjaci imaju prava očekivati stranu pomoć, primjećuje Observer.

Fragmentarna bosanska politika pokazuje da retorika podjele lakše nalazi publiku nego obična politika – ona koja se bavi pitanjima kao što su siromaštvo, zaposlenje, socijalni problemi i koja je očigledno podbacila.

Stoga je "kriza" možda neophodna za Bosnu i Hercegovinu, kojoj je očajnički potreban neki novi početak, zaključuje Observer.

Ovaj list također navodi mišljenje nekadašnjeg visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna da je BiH poput bicikla – sve je dobro dok je u stalnom kretanju, onog trenutka kad stane, počnu prevladavati strah i pesimizam i tada postoji realna opasnost da se okrene protiv same sebe.

Ashdawn, međutim, ne vjeruje u mogućnost novog sukoba, ali naglašava da Evropska unija ne bi smjela imati jednu politiku prema budućem članstvu Srbije i Hrvatske, a drugu prema BiH, jer će doći u poziciju da ima bosanske Srbe i Hrvate s pasošima EU-a iz svojih matičnih država, dok će Bošnjaci biti ostavljeni postrani, kao nezadovoljna muslimanska nacija u srcu Evrope, prenosi Observer.