"U 2017. će nezavisnost ući u fazu posle koje više nema povratka zbog demokratske odluke građana. Naš zadatak je da se sve pripremi za taj trenutak", rekao je Puigdemont u razgovoru za španski list "El Pais".
U septembru prošle godine je na regionalnim izborima pobijedila koalicija desnih i lijevih stranaka "Zajedno za Da", koja je u roku od 18 mjeseci najavila otcjepljenje pokrajine sa 7,5 miliona stanovnika.
Prošle sedmice je u parlamentu Katalonije izglasano stvaranje katalonske agencije za socijalnu zaštitu, što je označeno prvim zakonom prema stvaranju samostalne države.
Preostala dva područja koja namjeravaju da promjene novim zakonima su porezni sistem, koji više ne bi bio u nadležnosti Španije, kao i pravosuđe.
U katalonskom parlamentu, 72 od 135 poslanika su za stvaranje republike Katalonije.
"Prije 2012. u parlamentu nas je bilo samo 12 poslanika za nezavisnost. Sada nas je 72, što je jasna većina", rekao je Puigdemont, koji je u januaru proglašen za predsjednika.
"U društvu postoji jedna većina koja još uvijek nije toliko velika da jednostrano proglasimo nezavisnost", dodao je on, prenosi Tanju i dodaje da je Španija jedna od pet zemalja EU koja nije priznala otcijepljenje Kosova od Srbije.
U Španiji se 26. juna održavaju novi parlamentarni izbori nakon što četiri vodeće stranke nisu uspjele da oforme vladu posle izbora u decembru.
"Poslije tih izbora želimo da čujemo prijedlog buduće španske vlade o organizovanju referenduma u Kataloniji. Saslušat ćemo prijedloge, ali od referenduma ne odustajemo", poručio je Puigdemont.
Od četiri vodeće stranke samo Podemos (Možemo), stranka koja se protivi mjerama štednje, podržava ideju o organizovanju referenduma po uzoru na referendum u Škotskoj iz septembra 2014. godine.
Ta je stranka dobila 69 od 350 poslanika posle izbora u januaru. Njen lider Pablo Iglesias kaže da on nije za odvajanje Katalonije, ali da građani imaju demokratsko pravo da izraze mišljenje na referendumu.
"Želimo da ljudi glasaju po škotskom modelu. Bila bi dva pitanja, a jedno od njih jeste li za nezavisnost", rekao je Pudždemon.
Vladajuća Narodna stranka desnog centra protivi se referendumu napominjući kako je on u suprotnosti s ustavom iz 1978. kada je u Španiji uvedena demokratija i prema kojem se referendumi mogu održavati jedino na nivou čitave zemlje.
Druga stranka po broju poslanika, stranka lijevog centra Socijalistička radnička stranka Španije (PSOE), predlaže promjenu ustava koji bi Kataloniji omogućio veću autonomiju, ali ne i samostalnost od kraljevine u čijem je sklopu od 1469. godine.
Narodna stranka, PSOE, kao i stranka centra Građani napominju kako su Katalonija i ostatak Španije snažniji zajedno.
"Koja god vlada bude u Španiji posle izbora mora se shvatiti da je potreban dijalog i dogovor oko održavanja referenduma u Kataloniji. Ali ne vidim nijednog lidera dovoljno hrabrog za prihvatanje prijedloga kojeg, vjerovatno, intimno ne smatraju tako nerazumnim", izjavio je Puigdemont.
On je napomenuo kako će kroz regionalni parlament ići korak po korak i da još uvijek nisu zatražili međunarodnu podršku ukoliko centralna vlada u Madridu nastavi da ističe da je referendum nezakonit.
"Ne tražimo priznanje jer ga još uvijek nismo zatražili. Ono što sada tražimo je poznavanje prilika jer postoji jedno izraženo nepoznavanje, ili bolje rečeno loše poznavanje, onoga što se događa i što je zapravo Katalonija", rekao je Puigdemont.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
