{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prvo suđenje za ratne zločine u Norveškoj

S
25.8.2008. u 12:44
0
2
Prvo suđenje za ratne zločine u Norveškoj
0
Prvo suđenje za ratne zločine u Norveškoj
U srijedu, 27. augusta 2008. godine, u Oslu, Norveška, će početi suđenje Mirsadu Repku (40), optuženom za ratni zločin počinjen u Bosni i Hercegovini tokom 1992. godine. Ovo je prvo suđenje za ratne zločine u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata.
Norveško tužilaštvo tereti Repka, koji od 2001. godine ima norveško državljanstvo, za zločine počinjene nad civilima u čapljinskom logoru Dretelj, koji je tokom 1992. godine bio pod kontrolom jedinica Hrvatskih oružanih snaga (HOS), a čiji je on bio pripadnik.

U Dretelju pod kontrolom HOS-a držani su uglavnom Srbi, civili koji su zlostavljani, držani u nehumanim uslovima, a žene su silovane. U optužnici protiv Repka pominje se 18 imena, i gotovo svi će se pojaviti kao svjedoci na ovom suđenju.

Tužilac Pål Lønseth, koji je vodi predmet Repak, izjavio je za Justice Report da tamošnje tužilaštvo planira prezentirati iskaze 35 svjedoka, od kojih njih oko 80 posto dolazi sa prostora bivše Jugoslavije.

"Oko polovine iskaza će biti prezentirani putem video-linka sa drugim zemljama, dok će ostali svjedoci biti dovedeni u Norvešku“, kaže tužilac.

Justice Report saznaje da će dijelom video linkom svjedoci dati iskaz iz norveške ambasade u Sarajevu. Repka će braniti norveški advokat Heidi Bache-Wiig.

Suđenje će biti otvoreno u srijedu kada će sud odlučiti o nastavku proces. Obje strane će iznijeti svoje argumente, a sud je imenovao i eskperta Svein Mønnesland, koji će dati okvir o ratu u BiH i dešavanjima u Hercegovini 1992. godine. Suđenje bi moglo trajati osam sedmica.

Repak je prvobitno uhapšen u maju 2007. godine te osumnjičen da je kriv za silovanja, prisilna zatvaranja i nanošenja ozbiljnih povreda. Naknano su mu na teret stavljeni ratni zločini, i to nakon što je Norveška promijenila svoj zakon kako bi mogli procesuirati ratne zločine.

Tamošnja Vlada je početkom novembra protekle godine predložila nove zakone kojima se obuhvataju zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i terorizam, a koji su usvojeni.

Tužilac Pål Lønseth izjavio je da ukoliko sud proglasi krivim, maksimalna kazna na koju bi Repak mogao biti osuđen iznosi 21 godinu zatvora.

Uhićenje je rezultat zajedničke istrage norveških vlasti, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i lokalnih tužilaštava u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, o osobama koje su moguće počinile ratne zločine, a danas imaju prebivalište u Norveškoj.

Jan Braathu, ambasador Norveške u BiH, još koncem prošle godine izjavio za Justice Report da norveška policija, u saradnji sa Državnom agencijom za istragu i zaštitu (SIPA) u BiH intenzivno traga za osumnjičenim za ratne zločine porijeklom iz naše zemlje još od 2005. godine, ali i za drugim osumnjičenim iz ostalih ratnih područja u svijetu koji sada žive ili borave na području Norveške.

U razgovoru sa tužiocem Lindsotom, Justice Report saznaje kako u Norveškoj postoje "istražni timovi“ koji rade na pronalaženju osumnječenih za ratne zločine, te da "iako trenutno nema drugih optuženih pred norveškim pravosuđem, u budućnosti možemo očekivati više slučajeva.“

Rezultat ovih istraga je i hapšenje Sakiba Dautovića 2007. godine. On je osumnjičen za zločine na području Velike Kladuše. Dautović je već osuđivan u Norveškoj zbog pedofilije i zbog vožnje u pijanom stanju, dok je nakon žalbe oslobođen optužbi za silovanje svoje supruge.

S obzirom na činjenicu da Dautović na posjeduje Norveški pasoš, postoji mogućnost da njegov slučaj bude prebačen na procesuiranje vlastima u Bosni i Hercegovini.

Norveška će biti druga zemlja u svijetu koja će pred lokalnim sudovima procesuirati optužene za ratne zločine u BiH. Do sada je to radila samo Njemačka. u kojoj je izrečeno i nekoliko osuđujućih kazni.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: