Hrvatska, najbliža članstvu u Evropske unije, prema planovima, trebala bi okončati završne pregovore do kraja ove godine. Slovenski veto zbog neriješenih graničnih pitanja dovodi to u pitanje. U rješavanje problema se umiješala i Evropska komisija, ali, zasada, bez konkretnih rezultata.
U najkraćem, ekonomska i politička sudbina Evrope se, sasvim razumljivo, nametnula kao tema broj jedan za njene lidere, potiskujući tako proširenje na zapadni Balkan u drugi plan i dovodeći u pitanje sve do sada građene planove i priželjkivane datume integracijskog procesa.
Istini na volju, na Balkanu nije dokraja obavljen tamošnji dio posla. Već spomenutoj Hrvatskoj, kao najzrelijem kandidatu se još uvijek zamjera da nije dovršila neophodne ekonomske i administrativne reforme, BiH muku muči s unutrašnjim političkim konsenzusom, Srbiji neispunjavanje saradnje s Haškim sudom, Crnoj Gori se zamjeraju nedovoljni rezultati u vladavini prava i sl.
Opće je mišljenje u Bruxellesu da, ako u par narednih mjeseci, zapravo do izbora za Evropski parlament planiranih u junu, ne bude sa balkanske strane ozbiljnijih pomaka, ne treba računati da će se u potpunosti ostvariti najave o 2009. kao godini prekretnici za zapadni Balkan, piše dopisnik Glasa Amerike iz Bruxellesa.
Najbolji primjer za to je najzreliji evropski kandidat, Hrvatska i, činilo se, njene realne šanse da do kraja ove godine zaključi pregovore o prijemu. Također već spomenuti veto Slovenije u Vijeću ministara na zaključenje ispregovaranih i otvaranje preostalih poglavlja pregovora zaustavio je taj proces. Razlog je, podsjećanja radi, bilateralno pitanje morske granice dviju država, problem koji se, prema uvjerenju evropskih zvaničika, bez stvarnog razloga nametnuo kao nepremostiv i, kao takav, traži intervenciju Evropske komisije. Nakon više kontakata i pregovora, Komisija je konačno uspjela da se nametne kao međupregovarač, što je za njenog komesara za proširenje Ollija Rehna već određeni uspjeh:
"Nastavit ćemo da istražujemo uvjete evropskog angažiranja kako bismo riješili pitanje granice, što će nam potom dozvoliti da nastavimo sa pregovorima o pristupanju Hrvatske EU. Pozdravljam principijelnu podršku obje države takvom evropskom pristupu, koji će biti realiziran posredstvom ekspertne grupe Evropske komisije. S ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije smo razgovarali o načinu rada te grupe i taj je posao sada u toku."
Evropski komesar naglašava kako će se do trenutka narednog proširenja pitanje Lisabonskog sporazuma svakako riješiti:
"Kao što je dobro poznato, čak i najbrži scenarij prijema za narednu, 28. članicu EU, vjerovatno Hrvatsku, još je uvijek, a uvijek je i bio sporiji od očekivanog scenarija ratificiranja i stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma."
U skladu s aktuelnim interesima, već danas će evropski lideri, na samitu u Bruxellesu, najveći dio diskusije posvetiti finansijskoj i ekonomskoj krizi. Međutim, očekuje se i pogled na zapadni Balkan, koji će, kako je nedavno najavljeno u Bruxellesu, na insistiranje američke strane, biti uvršten u dnevni red evropsko-američkog samita, planiranog za početak aprila i posjetu predsjednika SAD Baracka Obame Starom kontinetu.
