Promovirati veće učešće žena u donošenju javnih odluka

"Iako ima napretka, trenutačna situacija nije fer, neinteligentna je i neuspješna", dodao je.

Davis je istakao da je u politici rodna nejednakost određujući faktor isto kao i u društvenom i ekonomskim razvoju. Zbog toga bi države članice Vijeća Evrope trebale više promovirati učešće žena u tijelima koja odlučuju.

Izvješaj je objavljen u četvrtak, nekoliko dana prije 8. marta, Međunarodnog dana žena. On pokazuje da je 28,6 posto žena prosječan broj žena ministara i da je prosječna zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima 21,7 posto. Od 2005., kada je u prosjeku samo 19,9 posto ministara bilo ženskog roda, postoji napredak, ali je prosjek u nacionalnim parlamentima ostao isti.

Te cifre su daleko od 40 posto kako je preporučilo Vijeće Evrope. Prikupljeni su podaci o primjeni Preporuke Odbora ministara Vijeća Evrope iz 2003. koji postavljaju tih 40 posto minimuma učešća i za žene i za muškarce u tijelima koja odlučuju.

Tekst sadrži izvjestan broj smjernica koje mogu pomoći vlastima u promociji povećanja učešća žena u odlučivanju. Izvještaj sadrži podatke iz 42 od 47 država članica Vijeća Evrope o nacionalnim i regionalnim parlamentima, državnoj, regionalnoj i lokalnoj vlasti, vrhovnim i ustavnim sudovima, diplomatskoj službi i tijelima Vijeća Evrope.

Izvještaj je pokazao da su samo tri države članice dostigle preporučeni minimum od 40 posto žena u svojim nacionalnim parlamentima: Švedska (46 posto), Finska (41,5 posto) i Holandija (41,3 posto).

Finska i Španija su prešle 50 posto zastupljenosti žena u njihovim vladama. Dvije žene su izabrane za šefove država u Finskoj i Irskoj, a u druge dvije države žene su na čelu vlada (Njemačka i Ukrajina).

U pet država nema žena ministara, a samo 10,2 posto gradonačelnika su žene. Rusija je zemlja s najvećim procentom žena na tom mjestu (29,5 posto).