Zakonodavna ovlaštenja bi u tom slučaju, ako se rezultat referenduma provede u djelo, s predsjednika bila prebačena na parlament. Rusija, međutim, smatra da će to izazvati nestabilnost i omogućiti ekstremističkim strankama da dođu na vlast.
List podsjeća da je u sukobima između Uzbeka i Kirgiza ranije ovog mjeseca ubijeno skoro 300 ljudi i da je do nasilja došlo nakon krvavog državnog udara u aprilu, u kojem je s vlasti zbačen predsjednik Kurmanbek Bakijev.
Referendum je legitimizirao položaj Roze Otunbajeve na čelu privremenih vlasti i otvorio vrata za parlamentarne izbore u oktobruu.
Dmitrij Medvedev smatra, međutim, da Kirgistan ne može funkcionirati kao parlamentarna republika jer je suočen s brojnim problemima, od kojih je opasnost od raspada najveći, pa je zato neophodna čvrsta i dobro organizirana vlast.
Za razliku od ruskog predsjednika, direktor programa za centralnu Aziju u londonskom institutu Freedom House za Daily Telegraph je izjavio kako Kirgistan ima najveću šansu od svih zemalja u regiji da izgradi istinsku demokratiju.