Ako i ne bude manje kultiviranog zemljišta, a sada ga ima 123.000 hektara, loše vrijeme registrirano u periodu rasta biljaka opijuma koje se koriste za proizvodnju heroina trebalo bi spriječiti afganistanske uzgajivače da postignu urod od 56 kilograma po hektaru kao 2009.
Tako bi proizvodnja koja je između 2007. i 2009. godine opala sa 8.200 na 6.900 tona nastavila da se smanjuje, prenio je AFP.
UN-ova agencija sa sjedištem u Beču predviđa međutim da bi porast cijena opijuma mogao navesti neke seljake da ga ponovo sade.
Sigurnosna situacija je drugi bitan elemenat. U ovoj zemlji koju potresa talibanska pobuna, uzgajanje opijuma i od nje zavisi. "Opijum se sadi u oko 80 posto sela u kojima ne vlada sigurnost, a sadi se u samo sedam posto sela u zonama u kojima nema nasilja", navodi Agencija.
"Poruka je jasna: da bi se nastavilo s uništavanjem izvora najsmrtonosnije droge, sigurnost, razvoj i upravljanje u Afganistanu treba da se poboljšaju", naglasio je direktor Agencije Antonio Mario Costa.
"Afganistanske vlasti treba da uzmu u svoje ruke strategiju kontrole narkotika", dodao je on.
Uz podršku lokalnih institucija, posebno plemenskih, kultura opijuma bi mogla biti iskorijenjena u skorijoj budućnosti u 25 do 34 pokrajine, dok se u 2009. godini to dogodilo u 20 pokrajina, ocijenio je direktor UN-ove agencije.
